18. sastanak TSG 4 Održivi turizam Europske strategije Jadransko-jonske regije EUSAIR

  • Slika /2022_photo_ilustrac/221024_eusair1.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

U Solunu je, 18. listopada, u formatu hibridnog događanja i u organizaciji Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, kao koordinatora  4. tematskog stupa Održivi turizam i Ministarstva turizma Republike Grčke, kao domaćina događanja, održan sastanak Tematske upravljačke grupe 4. stupa Održivi turizam EU strategije Jadransko-jonske regije, uz sudjelovanje 38 predstavnika svih 10 zemalja članica EUSAIR-a: Italije, Slovenije, Hrvatske, Grčke, San Marina, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije.

Ispred Europske komisije, Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku DG REGIO, u događanju je sudjelovala Nadine Lakhal, a ispred Instituta kulturnih ruta Vijeća Europe, direktor Instituta Stefano Dominioni. Nakon  dvije godine online sastanaka, ovo je bio prvi sastanak koji je jedan dio sudionika okupio uživo u Solunu na mjestu događanja, a sastanak je, osim operativnog dijela, uključivao i  nekoliko, za daljnji tijek implementacije Strategije, važnih tematskih cjelina.   
 
Sezonalnost turističke potražnje zajednički problem Jadransko-jonske makroregije, održivi i odgovorni turizam kroz diversifikaciju proizvoda i usluga i uključivanje načela održivosti u proces planiranja turizma na nacionalnoj, makroregionalnoj i  europskoj razini zajednički put rješenju

„Održivost igra ključnu ulogu u odabiru odredišta putnika. Vjerujemo da je naš rad u EUSAIR-u uvijek bio u skladu s tom potrebom. Kao što već znamo, ključni ciljevi naše Strategije su diverzifikacija turističkih proizvoda i usluga makroregije uz rješavanje sezonalnosti turističke potražnje, poboljšanje kvalitete i inovativnosti turističke ponude i jačanje kapaciteta održivog i odgovornog turizma turističkih aktera u cijeloj makroregiji.
Kako bismo to postigli, naš se zadatak usredotočio na dvije teme: raznovrsnu turističku ponudu i održivo i odgovorno upravljanje turizmom. Zajedničkom suradnjom na makroregionalnoj razini možemo postići održivu diversifikaciju turističke ponude regije, čime produljujemo turističku sezonu. Ova diversifikacija proizvoda i usluga može biti sredstvo za privlačenje većeg broja i/ili različitih vrsta turista, kao i produljenje turističke sezone, jačanje 'cjelogodišnjeg turizma' i stvaranje više i boljih radnih mjesta za dobrobit društava u regiji i gospodarstva.  Izgradnjom novih proizvoda, poput onih koji se temelje na kulturnim rutama (npr. CultourAIR ili AIR Cultural Route) želimo pronaći rješenje problema masovnog turizma i uključiti načelo održivosti u proces planiranja turizma na europskoj razini“  – otvorila je događanje, u ime domaćina,  svojim uvodnim obraćanjem prisutnima dr. Panagiota Dionysopoulou, generalna direktorica za turističku politiku Ministarstva turizma Republike Grčke.

Osvrćući se na trenutno stanje implementacije postavljenih ciljeva, u nastavku je ukazala na ostvarena postignuća tijekom posljednjih godina, ali i na činjenicu da koncept održivog turizma, kao i razvoj inovativnih, kvalitetnih turističkih proizvoda i usluga kako bi jadransko-jonska destinacija bila još privlačnija, još nije u potpunosti prihvaćen od strane turističkih aktera u cijeloj regiji.

 „Mnogi alternativni i potencijalno održivi oblici turizma nisu dovoljno razvijeni ili integrirani u šire regionalne razvojne strategije kako bi se kapitalizirao snažan razvojni potencijal turizma koji regija posjeduje. Poboljšanje kvalitete ključno je za razvoj održivih turističkih proizvoda i usluga. To je izazov  kojemu mi, članovi EUSAIR-a, trebamo biti dorasli. Naša misija je izgraditi zajedničko razumijevanje suradnje za usklađenu, integriranu i održivu regiju, a naša zajednička vizija je postaviti zajednička rješenja na više razina za zajedničke izazove prema jačoj Jadransko-jonskoj regiji“ - zaključila je svoje izlaganje dr. Dionysopoulou.

Europska ruta bajki, Ruta ženskih pisaca i Ruta povijesnih kavana tri su nove certificirane Kulturne rute Vijeća Europe

Kulturne rute, posebice Kulturne rute Vijeća Europe, kako je istaknuto, primjer su dobre prakse na putu ka održivom i odgovornom turizmu. O nedavno održanom 11. godišnjem Savjetodavnom forumu Kulturnih ruta vijeća Europe, u Chaniji na Kreti,  kojim je ujedno i obilježena 35. godišnjica programa Kulturnih ruta Vijeća Europe, govorio je direktor Instituta kulturnih ruta Vijeća Europe Stefano Dominioni.

Događanje je okupilo 400 dionika i 100 govornika iz cijele Europe, a tom prilikom certifikat Kulturne rute Vijeća Europe dobile su i tri nove kulturne rute - Europska ruta bajki,  Ruta ženskih pisaca  i Ruta povijesnih kavana. U prve dvije sudjeluje i Hrvatska. Kroz bogat program panela, intervencija i sastanaka, događaj je pružio platformu za okupljanje glavnih dionika programa: dijalog na visokoj razini, tri opće sesije i tri posebne tematske sesije. Po prvi put u povijesti Foruma organizirana je i makroregionalna sesija u kojoj je devet govornika pred stotinjak nazočnih predstavilo primjere dobre prakse korištenja kulturno-turističkih proizvoda na kulturnim rutama EUSAIR-a.

Organizacija ove markoregionalne sesije povjerena je članovima  EUSIAR TSG 4. U događanju su aktivno sudjelovali predstavnici Ministarstva kulture i medija i Ministarstva turizma i sporta. U ovom trenutku ukupno je 48 certificiranih Kulturnih ruta Vijeća Europe, a Programu - The Enlarged Partial Agreement on Cultural Routes of the Council of Europe (EPA) – kojem su se ove godine pridružile još dvije zemlje EUSAIR-a, Sjeverna Makedonija i San Marino, sudjeluje ukupno 37 europskih zemalja.  Hrvatska je članica od 2016. godine, izuzetno dobro koristi mogućnosti i sudjeluje u 17 Kulturnih ruta Vijeća Europe.
 
Makroregijalne strategije nemaju zasebne izvore financiranja, financiranje kroz projekte je ključno

Makroregionalni koncept važna je inovacija u teritorijalnoj suradnji i koheziji, a temelji se na širem regionalnom osjećaju identiteta, želji za zajedničkim strateškim planiranjem i spremnosti za udruživanjem resursa.  Međutim, implementacija makroregionalnih strategije postavljena je oko "3 NE": 1. Nema novih institucija, 2. Nema zasebnog financijskog instrumenta i 3. Nema novih propisa. Iako ovo može pružiti visok stupanj fleksibilnosti za zemlje sudionice u načinu kako strukturiraju i provode svoje sudjelovanje, navedeno, s druge strane, stvara poteškoće, posebice u području financiranja, budući da se aktivnosti EUSAIR-a financiraju isključivo po projektnom principu kroz prijave na natječaje za bespovratna sredstva. Stoga su informacije o mogućnostima financiranja, s jedne strane i pripremama flagship projekata kroz koje bi se implementirala Strategija, s druge strane,  uvijek sastavni i važni dio sastanaka svih stupova EU strategije za Jadransko-jonsku regiju, jednako kao i ostalih makroregionalnih strategija.
 
EUSAIR Tematski stup Održivi turizam inicirao je, usuglasio, razvio i pripremio projektnu dokumentaciju te uspostavio partnerske konzorcije za sedam projekata održivog turizma koji čekaju otvaranje natječajnih prilika za prijavu i moguće financiranje. Radi se o projektima Living the Sea 4.0, CulturAIR, AIR Cultural Route usmjerenih na diversifikaciju ponude te projektima Green Mapping, Des_AIR, Cruise_AIR i ProDestAIR, usmjerenih na održivo upravljanje destinacijama. O njima je na događanju više govorila tematska stručnjakinja za održivi turizam Vlasta Klarić. Broj pripremljenih projekata pokazuje ne samo važnost turizma za područje cjelokupne Jadransko-jonske regije, već i intenzitet i opseg angažmana zemalja članica u implementaciji Strategije  u ovom tematskog stupu u kojem  Ministarstvo turizma i sporta ima ključnu ulogu koordinatora.
 
O mogućnostima financiranju EUSAIR projekata iz Europskog programa teritorijalne suradnje u novoj višegodišnjoj financijskoj perspektivi 2021-2027, pregledne informacije za sudionike događanja pripremili su i prezentirali predstavnici hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Marko Opančar i Ivana Živković. Barbara Di Piazza, Head of Joint Secretariat/voditeljica Zajedničkog tajništva ADRION programa prezentirala je mogućnosti financiranja iz IPA ADRION transnacionalnog programa 2021-2027.

Europska komisija dodjeljuje bespovratna sredstva i nagrade kroz nekoliko centraliziranih natječaja i inicijativa

Kako je sudionike sastanka izvijestila ispred Europske komisije Nadine Lakhal,  do 30. studenog 2022. otvoren je centralizirani natječaj Europske komisije za potporu malim i srednjim poduzetnicima u turizmu - Održivi rast i otpornost turizma – s ciljem osnaživanja malih i srednjih poduzeća za dvostruku tranziciju, zelenu i digitalnu i s ukupnom alokacijom sredstava od 20,5 milijuna EUR. Za javni sektor u tijeku je prvi poziv iz programa Europske urbane inovativne akcije (UIA). Poziv je otvoren do 19.01.2023. s ukupnom alokacijom od 50 milijuna EUR-a, maksimalno 5 milijuna EUR po projektu, i  namijenjen je inovativnim europskim projektima fokusiranim na Novi europski Bauhaus. 
 
Unutar inicijative Europske komisije Novi europski Bauhaus ustoličene su i dvije nagrade New European Bauhaus Awards  i New European Bauhaus Rising Stars. Prva se u iznosu od 30.000 EUR-a pobjedniku, te po 20.000 EUR-a onima koji su ušli u uži izbor, dodjeljuje završenim projektima, dok se druga nagrada, u iznosu od 15.000 EUR-a pobjedniku, odnosno po 10.000 EUR-a  dodjeljuje uže selektiranim idejama talenata mlađih od 30 godina. Prijave za 2022. godinu su u tijeku.
 
Svjesna koliko s jedne strane kreativne i kulturne industrije doprinose europskom gospodarstvu u cjelini, posebice turizmu,  dok su, s druge strane,  jedne od industrija najteže pogođene COVID 19 krizom, Europska komisija pokrenula je platformu Creatives unite koja nudi zajednički prostor za sve kulturne i kreativne sektore u Europi i šire da dijele svoje inicijative i akcije, pronađu informacije o svim dostupnim izvorima financiranja, alate za olakšavanje kulturnih i kreativnih sektora u navigaciji o pravima intelektualnog vlasništva i patentiranju te alate za pretraživanje mobilnosti za različite akcije mobilnosti unutar EU-a za kulturne i kreativne profesionalce.
 
2022. Europska godina mladih, 2023. Europska godina vještina

Europi su potrebni vizija, uključenost i sudjelovanje svih mladih u izgradnji bolje budućnosti koja će biti zelenija, digitalnija i uključivija. Jer budućnost pripada mladima. Stoga je godinu 2022. Europska komisija proglasila Europskom godinom mladih. Obilježavaju je brojne aktivnosti širom Europske unije. Jedna od njih, Summer School on Sustainable Tourism -  Make a difference: how to evaluate the impact of tourism development on the Adriatic Ionian Region predstavljena je na događanju. Škola je održana od 5. do 16. rujna u okviru projekta AI-NURECC PLUS,  online i nazočno na Politehničkom sveučilištu Marche u Anconi i bila je natjecateljskog karaktera.  U ime tima mladih koji je radio na pobjedničkom projektu, projekt je prezentirala Sare Tiro. Rad se usmjerio na digitalne nomade na području cjelokupne Jadransko-jonske makroregije i njihov mogući doprinos rješavanju identificiranih problema sezonalnosti turističkih dolazaka i posljedica masovnog turizma.
 
Trenutno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u prijavljuje poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a najnovije brojke Eurostata pokazuju da se samo 37% odraslih redovito obučava. Stoga je godinu 2023. Europska komisija nedavno, 12. listopada, proglasila European Year of Skills/ Europskom godinom vještina. Fokus aktivnosti i financiranja bespovratnim sredstvima bit će usmjeren na usklađivanje težnji i vještina ljudi sa zahtjevima tržišta rada, posebno vještina za zelenu i digitalnu tranziciju i gospodarski oporavak  kroz poticanje na uključivanje u programe osposobljavanja i usavršavanje te promicanje povećanih, učinkovitijih i uključivijih ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje i programe cjeloživotnog učenja. Znajući s kakvim se problemima suočava turistički sektor Jadransko-jonske makroregije, vezano uz nedostatak ili neprimjerenost znanja i vještina radne snage zahtjevima radnih mjesta, vjerujemo da će turistički sektor aktivno uključiti i iskoristiti sve mogućnosti koje će pružiti Europska godina vještina.
 
EUSAIR 4. stup Održivi turizam najavne tematske aktivnosti

Od 24. do 28. listopada održat će se na Bledu završni 3. modul EUSAIR komunikacijske akademije, kao capacity building program u području komunikacija, u organizaciji vodećeg partnera EUSAIR Facility Point projekta, Slovenije. Prvi modul je održan u travnju, a drugi u svibnju ove godine.

Ministarstvo turizma i sporta u NP Plitvička jezera 10. i 11. studenog organizira capacity building radionicu u području monitoringa i evaluacije EUSAIR-a.

Bosna i Hercegovina, koja trenutno predsjedava EUSAIR-om, u okviru aktivnosti 4. tematskog stupa priprema dva okrugla stola: prvi u Sarajevu, 30. studenog na temu Cultural heritage as tourism development drivers, a drugi u veljači 2023. godine, u Banja Luci, na temu Various tourist offers as a driver of sustainable tourism. Osim navedenog, Bosna i Hercegovina je i 2023. godine domaćin 8. EUSAIR foruma, u sklopu kojeg će organizirati i panel Green Tourism - Inspiration for New Tourist Destinations. U ožujku 2023. planira u Sarajevu  održavanje Turističkog festivala, a u okviru festivala  i međunarodne konferencije Youth in the Tourism Sector.

Nakon velikog uspjeha Priručnika participativnog turizma koji povezuju zajednicu i kulturu storytellingom , izdavanje kojeg je financirano iz EUSAIR Facility Point projekta, u tijeku je izrada i dva nova: Wellbeing Tourism Handbook i Gastro Tourism Handbook. Priručnike izrađuje Institut za turizam, a trebali bi biti završeni do sredine studenog 2022. godine.

Usvojen je prijedlog izrade mini studije Attitudes of EUSAIR Visitors Towards Tourism. Studija će obuhvatiti cjelokupno EUSAIR područje i analizirat će makroregiju po svim relevantnim turističkim parametrima turističke ponude i potražnje, s fokusom na preferencije posjetitelja EUSAIR-a prema motivaciji i izboru destinacija i proizvoda.

U tijeku je 2. revizija Akcijskog plana EU jadransko jonske strategije EUSAIR. Razlozi ove revizije su potreba usklađivanja s trenutačnim politikama EU-a, prijelaz s prošlog 2014-2020. na sadašnji 2021.-2027. višegodišnji financijski okvir, nove zemlje koje se pridružuju EUSAIR-u (Sjeverna Makedonija, San Marino), suočavanje s nadolazećim globalnim izazovima (COVID, migracija, Ukrajina, energija, krize opskrbnog lanca) i rješavanje izazova u upravljanju prema usredotočenijem pristupu usmjerenom na implementaciju. Proces revizije vodi predsjedavajući Strategijom, uz promatračku i  savjetodavnu podršku Europske komisije i njezinih relevantnih Glavnih uprava i uz sudjelovanje nacionalnih koordinatora, koordinatora tematskih stupova i ostalih članova tematskih stupova zemalja članica kao i dionika povezanih s mladima.  Prema istraživanju među dionicima provedenom u svibnju i lipnju ove godine, ključna riječ koja je obilježila prethodno razdoblje jest Cooperation, dok će novo razdoblje, prema mišljenju i željama ispitanika, obilježiti riječ Sustainability. U tijeku su javne konzultacije, a usvajanje revidiranog plana od strane Europske komisije očekuje se početkom 2024. godine.
 
Sljedeći sastanak EUSAIR tematske upravljačke grupe održat će se u Hrvatskoj.

Pisane vijesti