Rujan nastavlja već dobro uhodanu tradiciju po kojoj je turistički promet na Kvarneru u stalnom porastu. Rujanski porast ima čak dvije znamenke: dolazaka je bilo više za 14%, a noćenja za 17%. U brojkama je to 258.269 dolazaka i 1.492.946 noćenja: 91.091 noćenja su ostvarili domaći gosti (udjel od 6%), a 1.401.855 strani (udjel od 94%). Noćenja stranih gostiju veća su za 17%, a domaćih za 18% u odnosu na rujan 2014. godine.
Porast noćenja ostvaren je i u odnosu na rujan 2013. godine: ovogodišnji rujan bilježi gotovo 140 tisuća noćenja više (10% više).
U strukturi noćenja stranih turista poredak je sljedeći: Njemačka (udjel 43,1%; dolasci +10%, noćenja +11%), Austrija (udjel 15,3%; dolasci +30%, noćenja +29%), Slovenija (udjel 8,3%; dolasci +6%, noćenja +12%), Italija (udjel 5,5%; dolasci +7%, nocenja +23%), Češka (udjel 4,5%; dolasci +23%, nocenja +13%) te Poljska (udjel 3,1%; dolasci +20%, noćenja +24%). Navedene zemlje ostvaruju 80% od ukupnog broja inozemnih noćenja. Ako se u obzir uzmu i domaći gosti, oni bi zauzeli visoko četvrto mjesto (između Slovenije i Italije).
Izuzetno visok porast broja noćenja zabilježen je sa skandinavskog tržišta (Švedska +88%, Finska +67%).
Sve kvarnerske subregije su u odnosu na rujan 2014. godine ostvarile značajan porast broja noćenja, a po ostvarenom turističkom prometu prednjači otok Krk s udjelom od 33,3% (noćenja +22%), slijede otok Lošinj s 16,1% (noćenja +12%), Opatijska rivijera s 14,3% (noćenja +10%), otok Rab s 12,5% (noćenja +11%), Crikvenička rivijera s 10,1% (noćenja +23%), otok Cres s 7% (noćenja +15%), rivijera Novi Vinodolski s 3,5% (noćenja +26%), Riječko područje s 2,7% (noćenja +16%) te Gorski kotar s udjelom od 0,4% u ukupnom broju noćenja (noćenja +28%).
U odnosu na vrstu smještaja, u rujnu je broj ostvarenih noćenja gotovo izjednačen u hotelskom i privatnom smještaju: oba su zastupljena s udjelom od 36%. Noćenja u kampovima zastupljena su s 27%. U odmaralištima i ostalom smještaju ostvareno je 30 tisuća noćenja.
Porast broja noćenja u privatnom smještaju iznosi 25%, u kampovima 16%, a u hotelima 10%.
Na opatijskoj rivijeri i riječkom području gosti su najviše noćenja ostvarili u hotelima, na otocima Lošinju i Cresu prednjače kampovi, a u svim ostalim subregijama gosti su za odmor najviše birali privatni smještaj.
Prosječno trajanja boravka na Kvarneru u rujnu ove godine iznosi 5,8 dana: najduže je na otoku Rabu i iznosi 8,3 dana, a najkraće na riječkom području i iznosi 2,3 dana. Otoci Cres i Lošinj također „drže“ visoki prosjek od 8 dana boravka.
Siječanj - rujan 2015. godine na Kvarneru: 500 tisuća noćenja više nego tijekom cijele 2014. godine
Gledajući u brojkama, od siječnja do rujna 2015. godine je bilo 200.000 više gostiju i gotovo 1.000.000 više noćenja nego u istom razdoblju lani. U postocima to je porast u dolascima za 9%, a u noćenjima za 8% (2.294.997 dolazaka i 12.674.911 noćenja).
U prilog tvrdnji da su ovogodišnji rezultati izuzetno dobri, najbolje svjedoči podatak da je od siječnja do rujna ove godine ostvareno 500.000 noćenja više nego tijekom cijele 2014. godine te 300.000 noćenja više nego tijekom cijele 2013. godine.
U ovogodišnjem devetomjesečnom razdoblju domaći gosti su imali porast od 14% u dolascima te od 13% u noćenjima, a strani porast od 9% u dolascima i 8% u noćenjima.
Nijemci su tradicionalno najvjerniji kvarnerski gosti. Osim što su najzastupljeniji jer ostvaruju trećinu noćenja, na Kvarneru ostaju duže od ostalih gostiju: prosječno 7,6 dana.
Porast turističkog prometa bilježi se s najvažnijih emitivnih tržišta. Poredak po broju noćenja i zemlji pripadnosti nakon gostiju iz Njemačke (+5% dolasci, +6% noćenja) nastavljaju gosti iz Slovenije (+6% dolasci, +3% noćenja), Austrije (+9% dolasci, +7% noćenja), Italije (+8% dolasci, +9% noćenja), Češke (+6% dolasci, +6% noćenja) te Mađarske (+20% dolasci, +18% noćenja).
Gosti iz Hrvatske su ostvarili 14% više dolazaka i 13% više noćenja u odnosu na isto radoblje 2014. godine.
Među zemljama čiji gosti su u devetomjesečnom razdoblju ostvarili značajan porast noćenja ističu se: SAD (+44%), Litva (+43%), Švedska (+42%) i Koreja (+37%).
Lider po broju noćenja je otok Krk s više od dvostrukim brojem noćenja u odnosu na drugoplasirani otok Lošinj. Na Krku je ostvaren porast od 11% u dolascima i 9% u noćenjima. Samo 40.000 noćenja manje nego na Lošinju (udjel od 14,4%; dolasci +5%, noćenja +3%), ostvareno je na otoku Rabu što ga svrstava na treće mjesto (udjel od 14%; dolasci +5%, noćenja +4%). Na tri je navedena otoka ostvareno 60,8% svih kvarnerskih noćenja ostvarenih u prvih devet mjeseci 2015. godine.
Poredak nastavljaju: Opatijska rivijera (udjel od 12,8%; dolasci +8%, noćenja +10%), Crikvenička rivijera (udjel od 12%; dolasci +12%, noćenja +12%), otok Cres (udjel od 6,4%; dolasci +6%, noćenja +4%), rivijera Novi Vinodolski (udjel od 4,7%; dolasci +10%, noćenja +10%), Riječko područje (udjel od 2,9%; dolasci +17%, noćenja +21%) te Gorski kotar (udjel od 0,5%; dolasci +6%, noćenja +14%).
Privatni smještaj ima udjel u noćenjima od 44%, dok je u hotelima i kampovima ostvaren probližno jednak broj noćenja (u hotelima 40.000 noćenja više). Porast broja noćenja najveći je u privatnom smještaju i iznosi 11%, u hotelima iznosi 6%, a u kampovima 5%.