Obiteljski smještaj u hrvatskom turizmu ove godine bilježi porast turističkih dolazaka za 16,6 posto i noćenja za 13,5 posto, porasli su i njegovi kapaciteti i investicije, što sve pokazuje njegovu važnost za ukupni turistički promet, samozapošljavanje obitelji i malo poduzetništvo, o čemu će biti riječi na 2. forumu obiteljskog smještaja (FOS), od 12. do 13. listopada u Poreču, uoči Dana hrvatskog turizma.
Prema najavi predsjednika Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Nede Pinezića, forum će okupiti oko tisuću sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Ove godine forum dobiva i međunarodni predznak s predavačima-predstavnicima europskih turističkih agencija, koji će analizirati stanje i trendove te djelatnosti, uključujući i 'sharing economy'. Dodijelit će se i nagrade HGK "Turistički cvijet-kvaliteta za Hrvatsku" u kategorijama obiteljski smještaj i okusi Hrvatske (restorani, vinarije i seoska domaćinstva) te nagrade "Suncokret" za ruralni turizam.
Porast prometa, investicija i kapaciteta
U obiteljskom smještaju u svim mjesecima ove godine bilježeni su porasti dolazaka i noćenja, i to u rasponu od 4 do 51 posto na mjesečnoj razini. Ukupno u sedam mjeseci taj je smještaj biralo nešto malo više od 2 milijuna turista ili 16,6 posto više nego lani, dok je noćenja bilo 13,5 posto više ili 12,5 milijuna.
Pinezić ističe da je u obiteljskom smještaju ove godine uz strane bilo i više domaćih turista, i to u sedam mjeseci gotovo 940 tisuća ili oko 10 posto više nego lani, a s ostvarenih 3,1 milijun noćenja domaći su gosti u plusu od 12,3 posto.
"To što je najviše turista i ove godine biralo obiteljski smještaj i ne čudi, jer godinama u ukupnim komercijalnim smještajnim kapacitetima/turističkim krevetima ima i najveći udio, od oko 50 posto. Taj udio se zasigurno i povećao, budući da je ta vrsta smještaja ove godine 'pojačana' za novih sedam tisuća objekata, na njih ukupno registriranih oko 67 tisuća, s gotovo pola milijuna kreveta", navodi Pinezić.
Ukupno je na raspolaganju turistima u srpnju, po podacima DZS-a, bilo 896,1 tisuće stalnih kreveta u ukupno 331,6 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, od čega u hotelima i sličnom smještaju tek 77,1 tisuća soba i apartmana s ukupno 161,6 tisuća stalnih kreveta, a ostalo u ostalim vrstama smještaja, pa i u kućanstvima.
"Slijedom porasta fizičkog prometa, obiteljski smještaj očekuje i da će mu godišnji prihodi biti veći od lanjskih oko 1,3 milijarde eura, kao i da će u proračun RH uplatiti više od lanjskih 140 milijuna kuna poreza na dohodak, a jednako toliko i u 'kasu' Hrvatske turističke zajednice (HTZ)", dodaje Pinezić.
Procjenjuje da su investicije privatnih iznajmljivača u objekte, opremu i sadržaje u zadnje dvije godine premašile 7 milijardi kuna. "Ako je po objektu investirano minimalnih 150 tisuća eura ili milijun kuna, dolazimo do fantastične brojke od oko 1,05 milijardi eura ili više od 7 milijardi kuna investicija u tom segmentu. Te procjene temeljimo na povećanju kapaciteta od oko 10 posto u dvije protekle godine kao rezultata legalizacije, privlačnosti ulaganja u turizam, izmjenama uvjeta poslovanja u korist legalnosti, stalnog povećanja potražnje za obiteljskim smještajem, ukratko 'povoljna klima' daje 'vjetar u leđa' investicijama", kaže Pinezić.
Obiteljski poduzetnici nisu 'ovce za šišanje'
Porast broja iznajmljivača, objekata i prometa u obiteljskom smještaju u turizmu Pinezić ocjenjuje i prilogom građana samoorganiziranju i samozapošljavanju u situaciji krize i teškog pronalaska posla, pri čemu gotovo ništa ne traže od države već dragovoljno svojim znanjem, sposobnostima, osobnom imovinom i kapitalom pridonose socijalnoj i ekonomskoj ravnoteži i održivosti.
"Netko će reći da je to utopija, da to ne znači da građani vole svoju zemlju i da njih 7 posto, koliko ih je u to uključeno, pomažu time njenom BDP-u. Ali, činjenice pokazuju suprotno; hrvatske domaćine u turizmu najuvaženiji inozemni stručnjaci i portali za putovanja proglasili su najboljima u Europi", ističe Pinezić.
Zahvaljujući 'dobrom sluhu' Ministarstva turizma, potpori HTZ-a i HGK, taj model poslovanja neprestano se potiče prema razvoju u legalnom i legitimnom smjeru, pri čemu umjerene obveze, jednostavnost poslovanja i puno uvažavanje važnosti takve usluge izravno djeluje i na smanjenje sive zone.
"Bilo bi dobro kada bi i ostali javni sektor na ovaj dio aktivne ekonomije gledao prijateljski i partnerski, jer obiteljski mikro poduzetnici u turizmu nisu 'ovce za šišanje', a svaki nekorektan pokušaj otimanja teško stečenog prihoda neizostavno dovodi do evazije legalnog poslovanja", upozorava Pinezić.
(Hina)