Turistička 2015. godina u Hrvatskoj bi mogla biti slična lanjskoj po fizičkim i financijskim rezultatima, čak i s mogućim blagim porastima do 2 posto, ali to nije dovoljno da se turizam označava preuspješnim u zaletu i jačem razvoju, nego je više riječ o stagnaciji čemu 'pomažu' nedefinirani zakoni, visoka stopa PDV-a, nepovoljna investicijska klima, nedostatna politička volja i drugo.
Neke su to ocjene Turističko-poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore (HGK) koje na sjednici u četvrtak zaključilo i da je krajnje potrebno da svi segmenti hrvatskog turizma, strukovna udruženja, zajednice i drugi i u HGK i izvan njega detektiraju i popišu najvažnije probleme koje ih muče u poslovanju i koče razvoj i investicije kako bi se mogli obratiti svim relevantnim institucijama, od vlade i ministarstva turizma na dalje.
Gotovo svake godine u hrvatskom turizmu se bilježe rekordi posjećenosti s prosječnim porastima dolazaka i noćenja turista od 1, 2 ili i 4 posto, što ovisi i o tome hoće li obiteljski smještaj, u kojemu je 50 posto ukupnog smještaja u Hrvatskoj, prijaviti gosta više ili manje nego u godini prije, a to nije razvoj niti tempo rasta turizma predviđen strategijom do 2020., istaknuo je predsjednik Vijeća Franco Palma.
Poručio je svima relevantnim za turizam da vuku poteze iz strategije razvoja turizma do 2020., ocjenjujući kako taj dokument iako odličan nije operativan. Ovako kako se sada radi i tempom koji se postavke iz strategije realiziraju tj. ne ostvaruju, neće se do 2020. doći ni blizu, a kamoli do ostvarenja postavljenih ciljeva.
Smatra da svaka politička opcija i bilo koja vlast u Hrvatskoj treba biti svjesna važnosti turizma te da ga, kao i cijelo gospodarstvo, treba rasteretiti prebrojnih nameta i dati mu sve što treba za rast i razvoj. Tu, po njemu, ne smije doći do situacija da se govori da nema političke volje, što se iz sektora, pa i na sjednici Vijeća čulo kao komentar na još uvijek nepovoljne uvjete poslovanja i investiranja u Hrvatskoj.
Problemom je na Vijeću označen i tekst prijedloga nove EU direktive o paket aranžmanima, koja se stvara već dvije godine i izaziva brojne negativne reakcije hotelijera i putničkih agencija diljem Europe jer ih, kako je kazala direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić, dovodi u konflikt s nekoliko članaka kojim se hotelijerima određuje da sve usluge, osim smještaja, u svom hotelu (primjerice wellness vikend) moraju 'paketirati' i za to bi im se onda naplatio viši PDV odnosno 25 posto, a ne 13 posto kako sada u Hrvatskoj imaju za smještaj.
Problem su i prijedlozi kojim se hotelima zapravo brani da prodaju first i last minute ponudu jer odskaču od regularne cijene, to su i tzv. potpomognuti paket aranžmani kojima se direktiva bavi, što je također štetno i za hotelijere i za agencije i u totalnoj suprotnosti s turističkim biznisom, kazala je direktorica Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Iva Bahunek.
Sve hotelijerske udruge iz EU-a, pa tako i UPUHH, taj prijedlog smatraju štetnim, a sektor se u to i kasno uključio jer se slabo o tome govorilo, a i to u Hrvatskoj vodi Ministarstvo gospodarstva zbog zaštite potrošača, pa se navodno nije ni znalo da za tu direktivu postoji radna skupina u koju se tek nedavno uključio UPUHH.
Zbog te direktive u Hrvatskoj je na 'čekanju' i usvajanje izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu, što je također krajnje potrebno zbog raznih promjena u sektoru usluga, tehnologijama i načinima rada.
Stoga je zaključak Vijeća HGK da se svi prijedlozi stave na papir te da se to iskoordinira i usmjeri hrvatskim predstavnicima u Europskom parlamentu koji će o tome glasovati, jer je za sada stav struke i službeni stav Hrvatske o tome različit odnosno hotelijeri su protiv, a agencije i stav Hrvatske dijelom za.
(Hina)