Zdravstveni turizam nova je industrija, prepoznata u svijetu, ali ne i u Hrvatskoj, u kojoj administrativne zapreke sprječavaju njegov razvoj, a ujedno i produženje sezone, zapošljavanje ljudi i priljev kapitala, istaknuto je jučer na okruglom stolu o zdravstvenom turizmu. Ta gospodarska grana svuda u svijetu bilježi rast. Stanovnici sjevernih zemalja, pogotovo starije dobi, žele doći u Hrvatsku, boraviti u lječilištima, koristiti wellness centre, usluge dentalne medicine, ortopedije... No, iako imamo niz pretpostavki - od tradicije i dobre lokacije do tehnologije, radne snage, nedostaju nam neophodni preduvjeti - radna regulativa i državna strategija, istaknuto je na skupu koji je, u organizaciji Večernjeg lista, okupio ekonomske stručnjake, liječnike i predstavnike ministarstava.
"Riječ je o posebnom obliku turizma koji na globalnoj razini raste po stopi između 15 i 20 posto godišnje. Zbog blizine velikim tržištima, prirodnih ljepota i povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge tradicije, konkurentnih cijena i općenito dobre reputacije zdravstvenih usluga, Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj zdravstvenog turizma. Proizvodi zdravstvenog turizma danas posebno relevantni za Hrvatsku uključuju: wellness turizam, lječilišni turizam i medicinski turizam. Trend rasta za uslugama zdravstvenog turizma u svijetu nastavit će se i u budućnosti. Na njegovo usporavanje može utjecati isključivo nedostatak ukupnih prijemnih uslužnih kapaciteta, a nikako pad potražnje", rekao je savjetnik ministra turizma Ivo Bašić. Ministarstvo turizma će u suradnji sa Vladom RH odnosno nadležnim ministarstvima i svim nositeljima postojeće i nadolazeće ponude zdravstvenog turizma, raspoloživim i spremnim za suradnju, nastojati ispratiti dinamiku i intenzitet donošenja predloženih promjena te pospješivati njihovo čim brže ostvarenje i konkretno zaživljavanje u praksi, zaključio je.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić ustvrdio je pak da se u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj zadnjih godina napravilo više nego u proteklih 40 godina. Najavio je da će se ići u privatizaciju lječilišta i djelomičnu privatizaciju specijalnih bolnica. Na medicinskom turizmu ćemo inzistirati, poručio je Ostojić, no turizam ne može zemlju izvući iz recesije jer, da je to moguće, Grčka, Italija, Španjolska i Portugal nikada ne bi bile u krizi. (Hina)
Stručnjak za ekonomiku zdravstva Stipe Orešković ustvrdio je kako je, nakon trideset godina najavljivanja produženja turističke sezone, zdravstveni turizam prvo ozbiljno rješenje za to pitanje. To je jedini dio hrvatske ekonomije koji je konkurentan u svijetu, rekao je i upitao zašto premijer Zoran Milanović ništa ne učini po tom pitanju, na dobrobit cijele zemlje. Predsjednik Nacionalnog foruma, oftalmolog i vlasnik privatne klinike "Svjetlost" Nikica Gabrić razlog postojećeg stanja vidi u državnom kapitalizmu koji je zamijenio državni socijalizam. "Država ne potiče poduzetništvo, niti one koji mogu i žele raditi bolje i više. Rad se ne cijeni, prevladavaju nepovezanost, ljubomora i nespremnost na suradnju", ocijenio je Gabrić. Ustvrdio je i kako u hrvatska lječilišta u državnom vlasništvu nitko od stranaca ne želi dolaziti. Ta lječilišta, da bi postala konkurentna, moraju prerasti u dionička društva. "Htjeli bismo liječiti Norvežane, a privatnu praksu raditi u špelunkama bez ijednog zaposlenog liječnika", rekao je Gabrić te za nedostatak privatne medicine u Hrvatskoj optužio "feudalizaciju javnoga zdravstva".
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta istaknula je da su zadnjih godina u Hrvatskoj na području zdravstvenog turizma ostvareni značajni pomaci, a u pripremi su i projekti koji bi mogli biti financirani iz EU fondova. No, i ona je istaknula da nam nedostaje zakonodavno-institucionalni okvir kako bi ljudi koji su spremni ulagati bili sigurni da će moći otplatiti kredite. "Imamo velikog potencijala, ali sada su na potezu ministarstva zdravlja i turizma", poručila je Trnokop Tanta. (Mint/Hina)