Na području Krapinsko-zagorske županije u kojoj se zadnjih godina intenzivno razvija turizam zbog većeg broja toplica, sve više agroturizama, vinskih cesta i druge ponude, u prvoj polovici ove godine ostvareno je 7 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, dok se u nastavku godine, posebno u ljetnim mjesecima i na jesen, očekuje nastavak pozitivnog trenda.
Ističe to u razgovoru za Hinu direktorica Termi Tuhelj Ivana Kolar, ujedno i članica turističkih vijeća županijske Turističke zajednice i gospodarske Komore koja dodaje i da su fizičkim turističkim porastima u toj županiji najviše pridonijeli strani turisti u hotelima u termama Tuhelj i Jezerčica.
Porast stranih noćenja, najviše Nijemaca, Slovenaca, gostiju iz BiH, ali i iz afričkih i drugih država, iznosi 8 posto, što Kolar pripisuje investicijama u podizanje kvalitete i širenje ponude te pojačanih marketinških i prodajnim aktivnosti na stranim tržištima, od kojih u Zagorju velika očekivanja imaju i u nastavku ove sezone. Pritom Kolar ističe primjer njemačkog tržišta odakle u Termama Tuhelj ove jeseni očekuju i bolju posjetu nego u proljeće, a slično je i s drugim tržištima.
Rezultati bi moguće bili i bolji da su otvoreni Stubaki odnosno Stubičke toplice koji su, kako kaže, na žalost zatvoreni prije dva mjeseca, ali i da je domaće tržište kupovno jače i s boljim standardom, što se vidi i u padu domaćih noćenja u toj županiji u prvoj polovici ove godine za 2 posto.
Iz istih razloga u svim zagorskim toplicama manje je i dnevnih kupača, no kako je ljeto, barem po temperaturama, počelo tek prije koji dan Kolar očekuje da će se i to poboljšati u idućim danima te da će i do kraja ove godine doći ako ne do povećanja, a ono bar do sličnog broja domaćih gostiju kao lani.
Takva očekivanja dijelom temelji na činjenici da sve više domaćih gostiju slijedi trend onih iz susjednih zemalja, a to je ljetovanje i vikend boravci u u toplicama, kao i na dobrim najavama za jesen za poslovne skupove i kongrese u objektima toplica.
Ocjenjujući ukupnu situaciju u hrvatskom turizmu i dosadašnji tijek turističke godine Kolar napominje kako sa svih strana čuje da realizacija možda ipak neće biti u skladu s očekivanjima, što ne smatra samo hrvatskom specifičnošću nego odrazom ukupnih turističkih kretanja na europskom tržištu, među kojima je primjerice i kasni početak ovoljetnih praznika u Njemačkoj te 'preslagivanja' na ruskom turističkom tržištu. (Hina)