Prosječni gost koji je u grad Zagreb došao motiviran njegovim kulturnim znamenitostima i kulturnom ponudom nešto je stariji, obrazovaniji i platežno sposobniji od 'običnog' turista te se u Zagrebu zadržava duže od ostalih posjetitelja, pokazuju rezultati istraživanja Instituta za turizam predstavljeni danas u sklopu 6. Nacionalnog dana kulturnog turizma.
Ovogodišnji Nacionalni dan kulturnog turizma održava se u Zagrebu, kojeg je Hrvatska turistička zajednica proglasila destinacijom kulture za 2012. godinu, a skup je u Muzeju Mimara okupio oko 150 turističkih i kulturnih djelatnika iz Hrvatske i inozemstva.
Kao uvod u stručni skup "Kultura i gradski turizam" predstavljeni su rezultati istraživanja "Tržišni profil posjetitelja - ljubitelja kulture grada Zagreba", koje Institut za turizam u sklopu istraživanja TOMAS Zagreb provodi od 1998.
Ravnateljica Instituta Sanda Čorak istaknula je da se od 1998. bilježi kontinuirani porast broja turista koji u Zagreb dolaze motivirani kulturom - 1998. bilo ih je oko 8 posto, a lani gotovo 20 posto. Usporedo se i u svijetu bilježi rast interesa za kulturne destinacije.
Kroz osobne intervjue s više od 1.800 gostiju Zagreba tijekom 2012. godini, u Institutu su utvrdili da prosječni 'kulturni' gost Zagreba ima 44 godine, završen fakultet (71 posto ispitanih) i dolazi iz kućanstva s višim primanjima od prosječnih. U Zagreb dolazi zrakoplovom, većinu vremena provede u obilasku centra grada i u Zagrebu ostanu duže od prosjeka, odnosno ima nadprosječni udio u kategoriji 4 ili više noćenja (26 posto).
Osim što se ovi podaci koriste za usmjeravanje ponude, ukazuju i na sve bogatiju kulturnu ponudu Zagreba, koji prestaje biti grad kroz koji se prolazi u proputovanju, a sve je više ciljana destinacija, kazala je Čorak. Potkrepljuje to i podatkom 79 posto ispitanih u Zagrebu prvi put, što potvrđuje da širenje ponude glavnog grada privlači uvijek nove goste.
Ujedno, od 1998. stalno raste i zadovoljstvo gostiju, koji su samo ulična događanja lani ocijenili srednjom ocjenom, dok su npr. vrlo visokom ocijenili kvalitetu kulturnih znamenitosti, visokom ponudu muzeja i galerija te vrijednost za novac kulturnih sadržaja. Najprivlačniji im je pritom bio Muzej grada Zagreba, koji je posjetilo 20 posto ispitanih, dok su po 14 posto privukli Muzej prekinutih veza, Klovićevi dvori i Muzej Mimara.
Kulturno nasljeđe, po riječima pomoćnika ministra turizma Davora Ižakovića, drugi je po redu motiv europskih turista pri odabiru destinacije, odmah nakon njene ukupne atraktivnosti, a najveći je potencijal razvoja na tržištima više platežne moći, čije goste Hrvatska i želi privući.
Osim širenja sadržaja kulturne ponude, stoga treba povećati i inovativnost u prezentaciji te ponude, ali i poraditi na brendiranju i boljoj organizaciji. Primjerice, kazao je Ižaković, u organizaciji rada npr. muzeja treba voditi računa o tome da turist dan provodi u odmoru, a naveče traži dodatnu ponudu kada bi i muzeji trebali biti otvoreni.
Uzimajući pak u obzir da 'kulturni' gost lakše odabire prepoznatljiv turistički proizvod, treba stvoriti nove kulturne brendove, ali i 'osvježiti' neke starije, poput Dubrovačkih ljetnih igara, za koje sve više raste interes stranih gostiju i imaju potencijal postati svjetskom kulturnom atrakcijom, zaključio je Ižaković. (Hina)