U Ministarstvu turizma je predstavljeno istraživanje TOMAS NAUTIKA Jahting 2012., o stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bilo je utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti nautičke (jahting) i ukupne turističke ponude koju koriste nautičari te utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju nautičara. Istraživanje je predstavila Zrinka Marušić iz Instituta za turizam, a ministar turizma Veljko Ostojić pritom je izjavio: „Hrvatska je prepoznata kao jedna od najpoželjnijih jahting destinacija na Sredozemlju, međutim, rezultati istraživanja pokazuju kako još ima prostora za daljnje unaprjeđenje ukupne nautičke ponude. Nautički turizam je i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma istaknut kao jedan od deset ključnih razvojnih proizvoda koje je u narednim godinama potrebno još snažnije razvijati“. Ministar je dodao i kako je, s obzirom na važnost i potencijal nautičkog turizma, Ministarstvo turizma iniciralo formiranje Radne skupine za poticanje razvitka nautičkog turizma, sastavljene od predstavnika Ministarstva turizma, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koji će raditi na prijedlogu mjera za unaprjeđenje ovog turističkog proizvoda.
U Ministarstvu turizma je predstavljeno istraživanje TOMAS NAUTIKA Jahting 2012., o stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bilo je utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti nautičke (jahting) i ukupne turističke ponude koju koriste nautičari te utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju nautičara. Istraživanje je predstavila Zrinka Marušić iz Instituta za turizam, a ministar turizma Veljko Ostojić pritom je izjavio: „Hrvatska je prepoznata kao jedna od najpoželjnijih jahting destinacija na Sredozemlju, međutim, rezultati istraživanja pokazuju kako još ima prostora za daljnje unaprjeđenje ukupne nautičke ponude. Nautički turizam je i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma istaknut kao jedan od deset ključnih razvojnih proizvoda koje je u narednim godinama potrebno još snažnije razvijati“. Ministar je dodao i kako je, s obzirom na važnost i potencijal nautičkog turizma, Ministarstvo turizma iniciralo formiranje Radne skupine za poticanje razvitka nautičkog turizma, sastavljene od predstavnika Ministarstva turizma, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koji će raditi na prijedlogu mjera za unaprjeđenje ovog turističkog proizvoda.
Prema rezultatima istraživanja, nautičari su u 2012. godini tijekom plovidbe/putovanja trošili prosječno sto eura dnevno po osobi. Prosječni dnevni izdaci čarteraša više su nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara (161 euro prema 68 eura) kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila. Najbolji potrošači među čarterašima su Francuzi, Rusi i Britanci, a među ostalim nautičarima Talijani. Ipak, prosječni dnevni izdaci nautičara u čarteru smanjeni su u 2012. godini u prosjeku 6 posto, a ostalih 13 posto u odnosu na 2007. godinu. Međutim, uslijed većeg udjela nautičara u čarteru, u odnosu na 2007. godinu, prosječni dnevni izdaci na skupu svih nautičara na razini su onih ostvarenih u 2007. godini.
U ljeto 2012. godine nautičari su bili izrazito zadovoljni ljepotom prirode i krajolika te osobnom sigurnošću. Visokom ocjenom ocijenili su uslužnost osoblja i raspoloživost informacija u marinama, stanje broda te prihvat u marini i zračnoj luci za nautičare u čarteru, te gastronomsku ponudu destinacije, prometnu dostupnost polazne luke i prostorni raspored marina i ukupnu ponudu za nautičare. Srednji stupanj zadovoljstva nautičari su iskazali za vrijednost za novac ukupne nautičke ponude u Hrvatskoj, ponudu kulture, zabave, sporta i kupnje u našim destinacijama, kao i za niz elemenata usluge u marinama (ugostiteljske usluge, kvalitetu/brzinu servisa, sanitarije), dok su manje zadovoljni bili mogućnostima kupnje u marinama.
Istraživanje je također pokazalo kako je u porastu udio kraćih boravaka, dok se smanjuje udio dužih boravaka. Prosječna duljina boravka nautičara smanjena je s 14 noćenja u 2007. godini na 12 noćenja u 2012. godini. Nautičari na putovanju u prosjeku ostvaruju 12 noćenja, od čega oko sedam noćenja u marinama te po jedno do dva noćenja u mjesnim lučicama te na bovi i sidru izvan mjesnih lučica i marina. U hrvatskom čarteru se ostvaruje prosječno devet noćenja, a na ostalim plovilima 16 noćenja. Tijekom plovidbe nautičari u prosjeku posjete tri marine.
Glavni izvor informacija o našoj zemlji nautičarima je prethodno iskustvo boravka u njoj (46%), nakon čega slijede internet (29%) te preporuke rodbine i prijatelja (24%), dok je preko sajmova o Hrvatskoj saznalo oko četiri posto posjetitelja. Istraživanje je pokazalo kako je prosječna dob nautičara koji posjećuje Hrvatsku 45 godina, više od tri četvrtine nautičara (77%) ima završenu višu ili visoku školu te svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većim od 3.500 eura. U odnosu na goste hotela, kampova i privatnog smještaja, čija se obilježja prate istraživanjem TOMAS Ljeto, nautičari su nešto stariji, obrazovaniji i viših primanja.
Inozemni nautičari su, prema istraživanju, vjerni Hrvatskoj. Naime, tri četvrtine inozemnih nautičara već je više od tri puta plovilo u Hrvatskoj, dok je u ljetu 2012. godine tek 11 posto nautičara plovilo u Hrvatskoj po prvi puta. Među čarterašima je znatno veći udio onih koji su prvi puta u Hrvatskoj (16%), u odnosu na 6 posto nautičara na vlastitim plovilima koji su bili u prvom posjetu Hrvatskoj. Najviše najvjernijih čarteraša imamo među slovenskim i austrijskim turistima, dok je najviše novih čarteraša među Šveđanima, Britancima i Francuzima.
Do polazne luke u Hrvatskoj nautičari najčešće dolaze osobnim automobilom (69%), a slijede dolasci plovilom u kojem i borave (15%) te zrakoplovom (14%). Najčešći oblik najma plovila je tzv. bareboat čarter ili najam plovila bez skipera u kojem je bilo 77 posto svih nautičara u hrvatskom čarteru, dok je nešto više od petine čarteraša (22%) unajmilo plovilo sa skiperom ili posadom, a tek 1 posto bilo je u čarter flotili. Gledajući sve nautičare, i one u čarteru i one na plovilima u drugim oblicima vlasništva, unajmljenog skipera ili posadu imalo je 18 posto nautičara. U odnosu na 2007. godinu, nautičari su manje aktivni te je učestalost bavljenja većinom aktivnosti znatno smanjena. Tijekom boravka u marini/luci i destinaciji najčešće odlaze u kupnju (njih 97%), restorane (96%), slastičarnice i kafiće (95%), na izlete na obali (80%), šetnje u prirodi (76%), posjećuju lokalne zabave (73%) i razgledavaju znamenitosti (61%), a bave se i nizom drugih sportskih, zabavnih ili rekreativnih aktivnosti.
Hrvatska je ocijenjena boljom od konkurentskih zemalja (Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Turske) kada je riječ o svim aspektima ljepote i očuvanosti prirode te klimi, čistoći mora i obalnih mjesta, kao i u socijalnim elementima – sigurnosti, gostoljubivosti i imidžu zemlje. Boljim od konkurencije ocijenjen je i prostorni raspored marina. Nautička (ponuda čartera, raspoloživost tranzitnih vezova i opremljenost marina) i ugostiteljska ponuda ocijenjene su lošijima u usporedbi sa Španjolskom, Francuskom i Italijom. Vrijednost za novac ukupne nautičke ponude ocijenjena je boljom u Hrvatskoj jedino u usporedbi s Italijom.
Istraživanje je provedeno u razdoblju od lipnja do listopada 2012. u 25 marina i osam luka otvorenih za javni promet od Umaga do Dubrovnika, na uzorku od 2.171 osobe, metodom osobnog intervjua s domaćim te nautičarima s 13 inozemnih tržišta.