17. 1. - 13. 2. 2013.
Vrijeme od blagdana sv. Antona (Antonje) do Pepelnice (Čiste srede) vrijeme je maškara. U čitavoj je Kastavštini, a i na gotovo cijelome sjevernojadranskom prostoru, sačuvana tradicija zvončara. Korijeni ovoga običaja sežu još u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama s rogovima ljudi obilazili naselja tjerajući zimu, zle duhove i zazivajući proljeće. U Kastvu poklade (pust, maškare, karneval...) počinju na Antonju 17. siječnja. Puhanjem se u Antonjski rog najavljuju pusne nemotarije (pokladne ludosti), a na središnjem se gradskomu trgu okupljaju članovi svih kastavskih pusneh kumpanij (maškaranih družina) i predstavljaju svoj pokladni program, te Pusta (slamnatu lutku), kojega će uz prigodan program osuditi i spaliti na Pepelnicu. Među maškarama se svake godine bira pusni gradonačelnik koji za trajanja karnevala preuzima ključeve Grada i svu vlast.
Tijekom trajanja karnevala u Kastvu se priređuju maškarani tanci (plesovi pod maskama), Balinjera spust (natjecanje u kreiranju originalnoga prijevoznoga sredstva na kotačićima, balinjerama), dočekuju se zvončari... Na Pepelnicu, zadnjega dana karnevala, spaljuje se Pust, tradicionalni krivac za sve prošlogodišnje nevolje.