Veliko Ostojić, ministar turizma, o ulagačkom tsunamiju koji očekuje te izmjenama Zakona o kulturnim dobrima koje bi trebale uvesti red i donijeti pravila igre. Ministar turizma tvrdi da će u promjenama Zakona o kulturnim dobrima inzistirati na definiranju kulturnih dobara te točnom utvrđivanju vremena i investicija za projekte. Kraj prve godine mandata ministar turizma Veljko Ostojić dočekao je s ispunjenim jednim od svojih najvažnijih ciljeva za koji tvrdi da će podići konkurentnost turističkog sektora, a to je snižena stopa PDV-a na usluge hrane i pića na 10 posto. Istodobno, ugostitelji kao da su zaboravili na manji porez, i glavna briga im je uvođenje fiskalnih blagajni što trebaju učiniti do 1. siječnja.
Ima li šanse da ugostitelji dobiju odgodu uvođenja fiskalnih blagajni koju su zatražili?
Fiskalne blagajne nemaju veze s PDV-om i snižavanjem stope. Svatko mora plaćati porez. Zahtjevi ugostitelja za produženjem roka primjene fiskalizacije na 1. srpnja su nelogični, pa to je usred turističke sezone. Ministarstvo financija i Porezna uprava bili su jasni, siječanj je mjesec uhodavanja, i sankcioniranje počinje s početkom veljače. Zakon je šest mjeseci na snazi i dva dana prije početka primjene traži se odgoda. To je u našem stilu.
Pred vama je još jedan važan projekt koji ste zacrtali obaviti u idućoj godini, privatizacija turističkih tvrtki. Kako napredujete? Ima naznaka da će dio tvrtki otići u stečaj, jer neće ispuniti uvijete predstečajne nagodbe?
Mislim da nitko od jadranskih poduzeća neće završiti u stečaju, i da nitko neće biti u situaciji da mu je država jedini vjerovnik, jer bi se u tom slučaju predstečajna nagodba s državom mogla tumačiti kao potpora. Dvije tvrtke koje posluju dobro definitivno ne moraju ići u nagodbu, to su Imperijal Rab i Hoteli Makarska. Sa svim drugim tvrtkama koje trebaju u privatizaciju dogovorili smo da naprave program restrukturiranja i prijave se za predstečajnu nagodbu. Uprave tih tvrtki sad na tome rade. Početkom godine raspisat ćemo natječaj za Kupare, Pinetu u Fažani i lokaciju Saccorgiana u Puli.
Hoće li pad kreditnog rejtinga utjecati na proces privatizacije?
Pad rejtinga u svakom slučaju nije dobra vijest, no mislim da neće značajno utjecati na interes investitora i na investicije. Prije nekoliko dana održana je sjednica Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), s obzirom da im je Europska investicijska banka (EIB) odobrila plasman od 500 milijuna kuna, i to pod istim uvjetima kao i prije. Dogovoreno je da će se HBOR-ovi krediti za turizam u idućoj godini dodjeljivati po gotovo jednakim uvjetima kao u 2012. Ipak, kamatna se stopa od jedan posto povećava na dva posto, no ostali kamatni razredi ostaju jednaki, tri i pet posto. Stoga u idućoj godini očekujemo povećan interes domaćih investitora. Samo prošlog tjedna dobili smo zahtjeve teške 400 milijuna kuna za investicije u turizmu, a u ovoj godini realizirano je već 1,7 milijarda kredita za turizam i 500 milijuna je u obradi. U razgovorima s kolegama iz sektora čujem da se spremaju na ulaganja i to je zaista jedna od stvari koja može pokrenuti priču oko nove kvalitete i novih sadržaja u hotelskom sektoru. Moramo raditi na podizanju konkurentnosti i vidjeti što možemo učiniti da sektor bolje posluje, da ostvari što bolje rezultate, pa će i strani investitori doći.
Spomenuli ste Pinetu, koja je dio projekta Brijuni Rivijera čiji početak realizacije ne vidimo. Tvrtka Danka Končara je dobila koncesiju na području koje je kasnije proglašeno kulturnim dobrom, stvar još nije riješena... Možemo li proglasiti kraj projekta Brijuni Rivijera?
Projekt Brijuni Rivijera tek počinje. Nedavno smo radili na izmjenama Zakona o kulturnim dobrima i dali smo prijedloge koji se tiču zaštite dobra i investicija. Kulturna dobra u Hrvatskoj u pravilu se otkrivaju tek kad se pojavi neki investitor koji bi tamo nešto radio. Nepojmljivo je da se takve stvari, uključujući i arheološka istraživanja, događaju bez vremenskog i financijskog okvira. Legitimno je da postoji potreba za nekim arheološkim istraživanjima, ali treba jasno reći, mi ćemo tamo raditi na primjer šest mjeseci i to će stajati toliko, da investitor zna što ga čeka. Imao sam iskustvo da su arheolozi kopali na terenu u vlasništvu tvrtke u kojoj sam prije radio, sedam mjeseci što je stajalo milijun kuna, a arheolozi nisu našli ništa zanimljivo. Također, neujednačeni su kriteriji za različite dijelove zemlje. Štitimo objekte jugovojske u Puli, a u Šibeniku se ruši vojarna austrougarske vojske jer se radi nova marina. Zaista ne želim ulaziti u tuđu struku, ali vidim da nisu ujednačeni kriteriji. Osnova promjene Zakona treba biti u pravcu prethodnog definiranja kulturnog dobra, utvrđivanju vremena i novca koji bi trebali biti poznati investitoru prije ulaska u investiciju. Na tome ćemo inzistirati.
Na pomolu je novi porez na nekretnine koji jako zanima buduće ulagače. Hotelijeri su izračunali da će im se bitno povećati nameti, ako se usvoji prijedlog Zakona koji predlaže ministar financija.
Hotelijerstvo je grana koja ima veliki broj i veliku vrijednost nekretnina, a porez na nekretnine ima ambiciju zamijeniti komunalnu naknadu. Također, porez na nekretnine ima poruku da bi trebalo jače oporezivati drugu, treću nekretninu u vlasništvu fizičkih osoba.Taj porez nema namjeru značajnije oporezivati poslovnu imovinu, no precizne procjene su za sad neizvedive jer nije definirana fiskalna vrijednost imovine. Stoga odmah poslije blagdana planiram sjesti s ministrom financija Slavkom Linićem i ravnateljicom Porezne uprave kako bi se te stvari definirale. Također, inzistirat ću da konačan ishod implementacije poreza na nekretnine za hotele bude na razini sadašnjeg iznosa komunalne naknade.
To znači da bi se također uvela zaštitna klauzula kao kod komunalne naknade koja je kod hotela ograničena na maksimalno 1,5 posto godišnjeg prihoda?
Ne znam hoće li to biti putem slične klauzule, povećanja olakšice ili nečeg trećeg, ali nikakvo značajnije povećanje ne dolazi u obzir jer je to ne samo dodatni namet, nego i loša poruka za poslovanje investitorima. Ako netko želi kupiti hotel s dvije zvjezdice koje želi povećati na četiri, nije logično da zbog toga plaća veći namet. To se ne smije dogoditi.
Čini se da dobar dio javnih investicija planirate provesti uz pomoć EU fondova. Kako idu pripreme, jeste li zadovoljni odazivom predlagača projekata na javni poziv koji je u tijeku?
Pod pretpostavkom da iduće godine uđemo u Europsku uniju, Hrvatska će na raspolaganju imati oko 470 milijuna eura, a mi kao Ministarstvo turizma želimo biti centralno mjesto na kojem će se prijavljivati i okupljati turistički projekti, naravno u suradnji s ostalim ministarstvima koja su zadužena za to. Odvojili smo u proračunu za iduću godinu četiri milijuna kuna za financiranje projektne dokumentacije za turističke projekte koji se kane prijaviti za strukturne fondove. U cijeloj strukturi obrade i kandidiranje projekata imamo ambiciju postati takozvani 'intermedia partner', prva razina je Ministarstvo regionalnog razvitka, a nakon toga projekti će se kanalizirati putem resornih ministarstava. Na žalost u prethodnom mandatu na tome nismo ništa radili i bili smo, kao Ministarstvo turizma, potpuno marginalizirani. Sad se pokušavamo ubaciti u taj vlak da sve što se tiče turizma dođe kod nas. Formirali smo stoga posebnu službu u Ministarstvu. Radi se na tri vrste projekata, projekti javne turističke infrastrukture kao što su nacionalni parkovi ili javni golf tereni, potom projekti poslovne turističke infrastrukture koji se odnose na malo i srednje poduzetništvo, male hotele i privatni smještaj, te projekti edukacije.
Što je s Clubom Adriatic, ta tvrtka također nije na popisu onih koji idu u predstečajnu nagodbu?
Što se tiče Cluba Adriatic, dogovoreno je da se ćemo sazvati hitan sastanak između AUDlO-a i Državnog odvjetništva, jer u pravilu na svim lokacijama kojima tvrtka upravlja postoje problemi neriješenih imovinsko pravnih odnosa, odnosno nije riješen status čestica. Od općinskih Državnih odvjetništva ćemo tražiti da se ubrzaju procesi rješavanja pojedinih slučajeva, kako bi se krenulo s procesom privatizacije lokacija koje su sada u sastavu te tvrtke.
No u Clubu Adriatic krenuli su s vlastitim investicijama, kako se to uklapa u plan skorašnje privatizacije?
Nekoliko puta sam i Upravi i Nadzornom odboru Cluba Adriatic istaknuo da je misija Cluba Adriatic priprema pojedinih lokacija za privatizaciju, a ne obavljanje djelatnosti. Nema smisla da oni sad idu u veće investicije.
Najavili ste promjene u sustavu poticaja razvoja turizma koji ide iz proračuna Ministarstva, posebno za nerazvijena područja, možete li pojasniti kakvi su vam planovi za iduću godinu?
Programi poticanja turizma bili su dosad preširoko definirani, to treba biti strukturiranije i fokusiranije. Kad su u pitanju nerazvijena područja, u idućoj godini davat ćemo značajnije iznose onim projektima kojima taj iznos omogućava kraj realizacije projekta. Ako netko hoće nešto napraviti za 500 tisuća kuna, a mi mu damo 50 tisuća, to nema smisla jer mora skupljati s još deset mjesta. Sužavat ćemo potencijalne korisnike i sufinancirat ćemo projekte za koje mislimo da će uz našu pomoć proći na tržištu. Dobili smo na Saboru HTZ-a primjedbe da smo na prošlom natječaju Istri dali najviše novca, te da potpore trebaju biti pravično regionalno rasprostranjene, no upravo to želimo izbjeći i davat ćemo novac samo onima čiji će projekti osigurati turistički rast. Suzit ćemo broj korisnika i preciznije ćemo definirati programe.
Na tom tragu je i projekt 1000 bazena za Hrvatsku koji ste najavili?
Turoperatori nam kažu da oni objekti koji imaju bazen rade osam tjedana godišnje duže od onih koji ga nemaju, i to je jasna računica. Ako želimo produžavati sezonu bazeni su jedna od stvari koja će definitivno to postići. U suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta sufinancirat ćemo izgradnju bazena s iznosom od 50 tisuća kuna, a čitav program je težak oko 50 milijuna kuna. Prvi natječaj kreće polovicom siječnja iduće godine, a cilj nam je dovršiti projekt do kraja mandata.
Kako sukob između premijera Zorana Milanovića i šefa IDS-a Ivana Jakpvčića utječe na vaš posao? Što biste učinili kad bi vam Jakovčić rekao da izlazi iz koalicije?
Spakirao bih se i otišao s mjesta ministra turizma, jer sam tu došao u kvoti IDS-a i ako IDS donese takvu odluku, ja ću otići. No, to se neće dogoditi. Sukob mišljenja je normalna pojava u privatnom, poslovnom životu, kao i političkoj koaliciji, i ja to doživljavam kao jednu epizodu koja se smiruje. IDS podržava rad ove Vlade i nema nikakvih namjera izaći iz koalicije.
(Marija Crnjak, Poslovni dnevnik, 27. 12. 2012.)