Strani turisti koji su tijekom boravka u Hrvatskoj prošle godine koristili Visa kartice potrošili su gotovo 830 milijuna američkih dolara ili 7 posto više nego u godini prije, a porast turističke potrošnje putem te kartice očekuje se i ove godine, kazao je na današnjem Visinom okruglom stolu o turističkoj potrošnji generalni menadžer Vise za jugoistočnu Europu i CIS Visa Inc. Jean-Marc Tonti.
Tradicionalno istraživanje o turističkoj potrošnji putem Visa kartica u Hrvatskoj ta je kartičarska kompanija ove godine pretočila prvi put i u posebnu publikaciju "Tourism Outlook: Croatia" koja, smatra Tonti, kao barometar vrijednih podataka zasigurno može poslužiti turističkom sektoru.
Očekivanja porasta turističke potrošnje ove godine putem Visa kartica u Hrvatskoj Tonti temelji na oporavku od krize u većini Hrvatskoj važnijih turističkih tržišta te na krizi na Mediteranu koju Hrvatska treba iskoristiti.
Putem Visa kartice prošle su godine u Hrvatskoj najviše, 80,7 milijuna dolara ili 10 posto više nego 2009., potrošili njemački turisti, a drugi su turisti iz Velike Britanije s potrošnjom od 78,4 milijuna dolara ili 21 posto više.
Talijani, koji su 2009. bili prvi na toj ljestvici, prošle su godine pali na treće mjesto sa 75,8 milijuna dolara te potrošnje ili 9 posto manje. Četvrti su Norvežani s porastom potrošnje putem Vise od 17,8 posto, na gotovo 60 milijuna eura, dok su na petom mjestu Francuzi s 52,5 milijuna dolara ili 1 posto manje. Velike poraste potrošnje, od 30 do i više od 50 posto, ostvarili su turisti iz Brazila, Rusije, Indije i Kine.
Zanimljivo je da među prvih deset tržišta po potrošnji s Visa karticama samo SAD izvan Europe te da nema Slovenaca, koji su kao turisti vrlo brojni i važni u hrvatskom turizmu, a što je Tonti objasnio njihovim manjim obujmom potrošnje putem Vise.
Po mjesecima najveći dio od ukupne lanjske potrošnje ili 536,5 milijuna dolara turisti su putem Vise potrošili 'sezonski' od srpnja do rujna, dok su među robama i uslugama najviše, 61,3 milijuna dolara ili 13 posto, potrošili na benzinskim postajama. U maloprodaji odnosno u različitim kategorijama trgovine potrošili su od 5 do 14 posto više nego 2009., dok su manje, za 1 posto, trošili za prijevoz autobusima i zabavu.
Istaknuvši na okruglom stolu da su Visini podaci vrijedni za struku, ravnateljica zagrebačkog Instituta za turizam Sanda Čorak, kazala je i da bi turisti u Hrvatskoj mogli više trošiti kada bi ih se za to dodatno motiviralo atraktivnijom ponudom sadržaja u samoj destinaciji, ciljanijom promocijom te većim informiranjem putem web stranica.
Saborski zastupnik i član Odbora za turizam Ivo Jelušić smatra da bi turistička potrošnja bila veća, a hrvatski turizam konkurentniji, kada bi država više učinila za turizam, posebno smanjenjem poreza za turizam na razinu Hrvatskoj konkurentskih zemalja. (Hina)