Ministar turizma Damir Bajs danas je potpisao Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda "Hrvatska autohtona kuhinja" kojim se prvi puta utvrđuje što su autohtona hrvatska jela čime je i postavljen temelj za brendiranje hrvatske kuhinje i restorana kao jednog od vodećih aduta hrvatskog turizma. Pravilnik je ministar u prisustvu brojnih predstavnika strukovnih udruga Gospodarske i Obrtničke komore potpisao u zagrebačkom restoranu Stari Puntijar, koji je jedan od kandidata za dobivanje oznake/brenda "Hrvatska autohtona kuhinja". Istaknuvši da se taj projekt i sam pravilnik u Ministarstvu turizma razvijao više od godinu dana u suradnji sa svim relevantnim sektorima ministar Bajs je kazao da restorani koji žele dobiti tu oznaku sada trebaju samo podnijeti zahtjev Ministarstvu turizma. Stručno povjerenstvo će potom izaći na teren te provjeriti zadovoljava li restoran ili drugi ugostiteljski objekt uvjete za tu oznaku.
Ministar turizma Damir Bajs danas je potpisao Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda "Hrvatska autohtona kuhinja" kojim se prvi puta utvrđuje što su autohtona hrvatska jela čime je i postavljen temelj za brendiranje hrvatske kuhinje i restorana kao jednog od vodećih aduta hrvatskog turizma.
Pravilnik je ministar u prisustvu brojnih predstavnika strukovnih udruga Gospodarske i Obrtničke komore potpisao u zagrebačkom restoranu Stari Puntijar, koji je jedan od kandidata za dobivanje oznake/brenda "Hrvatska autohtona kuhinja".
Istaknuvši da se taj projekt i sam pravilnik u Ministarstvu turizma razvijao više od godinu dana u suradnji sa svim relevantnim sektorima ministar Bajs je kazao da restorani koji žele dobiti tu oznaku sada trebaju samo podnijeti zahtjev Ministarstvu turizma. Stručno povjerenstvo će potom izaći na teren te provjeriti zadovoljava li restoran ili drugi ugostiteljski objekt uvjete za tu oznaku.
Pritom se može certificirati cijeli objekt ili samo dio jela koja su na njegovom meniju, s obzirom da pravilnik sadržava i popis od oko 500 autohtonih jela u Hrvatskoj. Taj popis uz ostalo obuhvaća hladna predjela, kruh i peciva (artičoke u ulju, bakalar na bijelo, češnjovke, čvarke), topla predjela, juhe i variva (gulaš s keljom, štrukli od sira, ragu od puževa, lički lonac), glavna jela i priloge (arambašići, dalmatinska pašticada, blitva na lešo, granatir), te salate i deserte (divlje šparoge na salatu, salata od boba, medenjaci, međimurska gibanica).
Ministar je naglasio da će svaki objekt dobiti navedenu oznaku ako ispunjava uvjete, ali i da će se kontrolirati kvaliteta i sadržaj ponude i nakon dobivanja oznake. To je ujedno i prvi put da Hrvatska brendira svoju kuhinju, što su već napravile brojne druge turističke zemlje te se u idućim godinama očekuje da će se taj projekt još više proširiti.
Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni kazao je da je to izuzetno važno za turizam i ugostiteljstvo te da će svi restorani koji su i do sada nudili kvalitetnu autohtonu gastronomsku ponudu dobiti još jednu dodatnu potvrdu te kvalitete.
I on, kao i vlasnik restorana Zlatko Puntijar, smatra da hrvatskoj gastronomiji pripada mjesto među svim važnijim svjetskim kuhinjama. Puntijar je i dodao da "od kulture stola kreće kultura naroda, a naši su nam preci toliko toga u gastronomiji ostavili u naslijeđe da s ponosom to trebamo pokazivati svima".
Vlasta Klarić iz HGK također je pozdravila taj projekt i donošenje tog pravilnika jer je to "konačno osmišljen projekt koji osvještava postojanje hrvatske autohtone kuhinje". (Hina)
