Projekt Ministarstva mora, prometa i infrastrukture „Hrvatski otočni proizvod“ (HOP) predstavila je Ljubica Ajduković Ugarković iz tog ministarstva, danas u Poslovnom klubu kulturnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ (HOP) Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo je početkom 2007. godine s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Temeljni je cilj bio identificirati i distribuirati kvalitetne otočne proizvode koji će biti prepoznati i u Hrvatskoj i izvan nje. Radi se o proizvodima koji su rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete mora biti mjerljiva. Oni potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama.
Ovom je prigodom predstavleno 27 od ukupno 70 proizođača s otoka koji su dobili oznaku „Hrvatski otočni proizvod“ za svoje proizvode, a procedura dodjele znaka 'HOP' za ovu godinu započela je objavom javnog poziva koji traje do 31. svibnja 2011. godine i može se naći na stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Višestruki su pozitivni učinci ovog projekta, istaknuto je, između ostalih i gospodarski i demografski. Otočni proizvođači stvaraju proizvode natprosječne kvalitete, te tako sebi i svojim obiteljima osiguravaju uvjete za opstanak i ostanak na hrvatskim otocima. Potrošači, odnosno turisti s druge strane, susreću se s novim proizvodima u čiju se izvrsnost lako uvjeriti. Projekt HOP namijenjen je poticanju razvoja otočne proizvodnje i podizanju razine kvalitete otočnih proizvoda, koji uključuju značajke otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacija, te pomažu promociji hrvatskih otoka kao područja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Do jeseni će u Zagrebu biti otvorena trgovina i kušaonica otočkih proizvoda, te će tako oni biti dostupniji hrvatskim građanima i turistima, a tome će pripomoći i skoro osnivanje zadruge „Hrvatski otočni proizvod“ (HOP), kao i otvaranje posebne Internet stranice s mogućnostima on line kupovine.
Ovaj projekt svoju budućnost ima u turizmu kao dio suvenirske ponude, a istodobno može biti prepoznat kao dio kulturnog turizma, jer potiče održivost materijalne i nematerijalne baštine hrvatskih otoka. Projekt ima svoje značnje i u edukativnom smislu, s ciljem osvješćivanja stanovništva prema povijesnim i kulturnim vrijednostima hrvatskih prostora, te razvoju kulturno-turističkih sadržaja koji jedinstvenošću obogaćuju i priobalni turizam.
Zajednica kulturnog turizma pri HGK osnovana je 2004. godine na opredjeljenjima Strategije razvoja kulturnog turizma Republike Hrvatske, a zadužena je za poticanje razvoja kulturno-turističkog proizvoda na nacionalnoj i regionalnim razinama. Radi omogućavanja boljeg protoka informacija i promocije kulturno-turističkih proizvoda Zajednica za kulturni turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK) osnovala je 'Poslovni klub kulturnog turizma', koji je osmišljen kao burza ideja i mjesto povezivanja, prostor za redovito mjesečno sastajanje i prezentaciju najkvalitetnijih projekata iz kulturnog turizma. Zajednica kulturnog turizma time nastavlja svoj rad predstavljanjem kvalitetnih projekata, s posebnim naglaskom na manifestacijama koje zadovoljavaju i visoke kriterije prezentacije što ih propisuje Povelja ICOM-a (Međunarodno vijeće muzeja pri UNESCO-u) o načelima važećim za muzeje i kulturni turizam, naglasio je njezin predsjednik prof. dr. Tomislav Šola.