Tradicionalno najjači kamping gosti naše zemlje su Nijemci s ostvarenih 32% noćenja u našim kampovima, a upravo je ADAC, izdavač najpriznatijeg kamping vodiča njemačkog govornog područja (Nijemci ga često nazivaju i „Biblijom kampinga“) nedavno objavio analizu cijena kampiranja u europskim zemljama. Po analizama ADAC-a, Hrvatska se u krugu europskih zemalja nalazi na dobrom 5. mjestu po skupoći kampiranja, a glavni konkurenti na Mediteranu, Italija i Španjolska, drže prvu i drugu poziciju skupoće.
Noćenja će tako po analizi ADAC-a u europskim kampovima u 2011. u prosjeku poskupjeti za 2,5%, što znači da je porast cijena ipak manji nego protekle godine. Predvodnik po visini cijena bila je i ostala Italija, s prosječnom cijenom od 44,61 eura te uz porast cijena od 8% prema prošloj godini. Međutim, iako je ovo daleko najskuplja kamping destinacija, ADAC navodi i da mnogo talijanskih kampova nudi i višu razinu vrijednosti za novac te je u cijenu obično uključena i vrlo široka ponuda za slobodno vrijeme. U usporedbi s ostalim zemljama, kampiranje je skupo i u Španjolskoj (38,11 eura, +2,4% u odnosu na lani), Danskoj (36,49 eura, +4,2% u odnosu na lani) te Švicarskoj (36,39 eura, +13% u odnosu na lani).
Na petom se mjestu u 2011. godini nalazi Hrvatska, s prosječnom cijenom jednog noćenja u kampu srednje kategorije (za dvije odrasle osobe i jedno 10-godišnje dijete, uključuje kamp mjesto, auto, struju, tuširanje toplom vodom, dodatne troškove te boravišnu pristojbu) od 34,68 eura, odnosno 3,4% skuplje u odnosu na lani.
Zadržavanje prihvatljive cjenovne razine u odnosu na konkurenciju u vrijeme kada hrvatski kampovi očekuju znatnije dolaske povodom Uskrsa i prvomajskih praznika, dobra je vijest koja je došla s našeg najjačeg kamping tržišta. Promatrajući ovogodišnje najave i buking s glavnih kamping tržišta, situacija je pozitivna, čak ima primjera kod nekoliko kampova koji registriraju porast bukinga za više od 20% u odnosu na lani. Iako se takvi pokazatelji ipak ne mogu primijeniti na očekivanja u glavnoj sezoni (hrvatski kampovi u srpnju i kolovozu ostvaruju cca. 71% godišnjeg broja noćenja), ipak to daje prostora za lagani optimizam i sukladno postojećim najavama sezona u kampingu mogla bi biti na razini lanjske, dok će najkvalitetniji kampovi najbolje proći i vjerojatno ponovno registrirati porast.
Hrvatska u svojih 217 srednje-velikih kampova i 302 mala kampa (kampovi u domaćinstvu i kampirališta) može primiti 232.080 gostiju. Navedeni kapaciteti predstavljaju 22,5% od ukupnih smještajnih kapaciteta RH.
U 2010. je u kampovima ostvareno 24,5% ukupnih noćenja RH, odnosno više od 14,1 milijuna noćenja. O kvaliteti i sve većoj važnosti hrvatskog kampinga dovoljno govori to da je Hrvatska jedna od malobrojnih europskih zemalja koje su, usprkos krizi tijekom proteklih godina, ostvarile porast fizičkih pokazatelja (noćenja i dolaska) u kampovima, te smo se brojem ostvarenih noćenja postavili na osmo mjesto među europskim zemljama, iako smo po kapacitetu u kampovima na nižoj poziciji, na desetom mjestu.