Za razliku od turista prve generacije koji putuju samo zbog putovanja ili onih druge generacije koji ciljano žele posjetiti određeno mjesto, turisti treće generacije putuju zbog motiva, traže doživljaj, iskustvo novih i različitih mjesta, individualnu, personaliziranu uslugu, fokus im je na autentičnim, lokalnim, jedinstvenim i teško ponovljivim kulturama.
Zbog njihovih preferencija prema kulturi i tradiciji destinacije može ih se definirati i kao cross-kulturne turiste u potrazi za iskustvima koja uključuju aktivno učenje – stoji u Studiji upravljanja kvalitetom u ruralnom turizmu Republike Hrvatske, objavljenoj krajem siječnja.
„Gurmanski doživljaj, vinski turizam, živa baština koja podrazumijeva prezentaciju, interpretacija kulture života, umjetnost i obrtništvo, takozvane didaktičke farme za organizirane edukativne posjete školske i predškolske djece, život divljine, florikultura, rent-a-farm, kulturni krajolik, aktivna i avanturistička putovanja, samo su neki od trendova na globalnom ruralnom turističkom tržištu“, ističe Robert Baćac međunarodni stručnjak za ruralni turizam, koji je uz Stjepana Cukora, dr. sc. Eduarda Kušena i Ružicu Rašperić, autor ove zanimljive Studije koju je objavila Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“. Njezina predsjednica Dijana Katica kaže kako je ruralni turizam Hrvatske u fazi ekspanzije kada je riječ o broju objekata, ali i raznovrsnosti usluga.
„U tom smislu primjetna je diversifikacija odnosno usmjerenost ka specijalizaciji ponude poput ruralnih kuća za odmor i kušaonica, tematskih izletišta, ruralnih kampova, robinzonskog turizma na ruralnom području... Također postoji potreba za snažnim pozicioniranjem ponude ruralnog turizma što je moguće učiniti kroz prepoznatljiv regionalni i lokalni brand. S tim u vezi biti će neophodno izraditi matricu standarda i klasifikaciju ponude u domaćinstvima, odnosno kreirati model integralnog upravljanja kvalitetom. Drugim riječima ruralna područja postaju tražena destinacija na turističkom tržištu što iziskuje permanentno podizanje kvalitete usluga i proizvoda uvođenjem certifikata i standarda kvalitete usluge koji turistima garantiraju komfor, izvrsnost u skladu s tradicijskim vrijednostima i načinom života na ruralnim područjima“, zaključuje Katica.
Studija upravljanja kvalitetom u ruralnom turizmu Republike Hrvatske sufinancirana je iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.
Pisane vijesti
