Od toga su strani turisti ostvarili 14,7 milijuna dolazaka (+5 posto) i 79,1 milijuna noćenja (+1 posto), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 10 posto te u noćenjima za 7 posto.
„Prva polovica 2019. godine kao i prethodna dva vršna mjeseca, srpanj i kolovoz, u skladu su s našim ovogodišnjim očekivanjima i planovima. Ukupno smo od početka godine ostvarili pet posto više dolazaka turista i dva posto više noćenja, no osim turističkog prometa ono što nas posebno može veseliti su pozitivni trendovi vezani uz financijske rezultate. Naime, prema podacima Porezne uprave od početka godine je u segmentu djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića fiskalizirano računa ukupne vrijednosti 20,6 milijardi kuna što predstavlja povećanje od osam posto, odnosno čak 1,6 milijardi kuna“, izjavio je ministar Gari Cappelli, nadodavši kako su ovi rezultati odlična najava i za cjelokupne rezultate turističkih prihoda u 2019. godini.
„Nakon uspješne špice turističke godine ulazimo u posezonu za koju smo kampanje na 14 europskih tržišta pokrenuli sredinom kolovoza. U rujnu i listopadu očekujemo ponavljanje prošlogodišnjih brojki ili, ovisno o tržištu, daljnji rast broja dolazaka i noćenja prije svega s long-haul tržišta SAD-a, Kine i Koreje, ali i sa tržišta Rusije i Francuske. Također, u tijeku su i vrlo intenzivne pripreme za iduću turističku godinu“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dodavši kako snagu hrvatskog turizma potvrđuje i posljednji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma prema kojem se Hrvatska nalazi na 27. mjestu zemalja prema kompetitivnosti turizma što predstavlja napredak od pet mjesta u odnosu na 2017. godinu.
Tijekom prvih osam mjeseci 2019. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (24,3 milijuna), u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 16,9 milijuna noćenja, dok je na Kvarneru ostvareno 16,2 milijuna noćenja. Slijede Zadarska županija s 12,9 milijuna noćenja i Dubrovačko-neretvanska županija s 7,2 milijuna noćenja. U Šibensko-kninskoj županiji ostvareno je 6,2 milijuna noćenja, dok je u Ličkoj-senjskoj županiji ostvareno 3 milijuna noćenja te u Zagrebu 1,7 milijuna noćenja. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 840.000 dolazaka (+8 posto) i 1,7 milijuna noćenja (+8 posto), a gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj (511.000), Krapinsko-zagorskoj (258.000), Zagrebačkoj (157.000), Osječko-baranjskoj (145.000) i Međimurskoj županiji (144.000).
Na nacionalnoj je razini tijekom prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (17 milijuna), Slovenije (9,5 milijuna) Austrije (6,3 milijuna), Poljske (5,4 milijuna), Italije (4,9 milijuna), Češke (4,7 milijuna) i Ujedinjene Kraljevine (3,5 milijuna), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (34,5 milijuna) i hotelima (19,4 milijuna) te kampovima (16,2 milijuna). Top destinacije u prvih osam mjeseci po kriteriju ostvarenih noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Split i Medulin.
U kolovozu ostvareno 8 posto više dolazaka turista
U kolovozu je u Hrvatskoj ostvareno 5 milijuna dolazaka i 33,1 milijuna noćenja što u usporedbi s kolovozom 2018. godine predstavlja porast od 8 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. U kolovozu je najviše noćenja ostvareno u Istri (8,7 milijuna), dok je na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 6,3 milijuna noćenja. Slijede Zadarska županija s 5,2 milijuna noćenja i Šibensko-kninska županija s 2,5 milijuna noćenja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno 2,3 milijuna noćenja, dok je u Ličko-senjskoj županiji ostvareno 1,2 milijuna noćenja te u Zagrebu 289.000 noćenja. Na kontinentu je u kolovozu ostvarena 191.000 dolazaka (+8 posto) i 421.000 noćenja (+6 posto), od čega je najviše noćenja ostvareno u Karlovačkoj (197.000), Krapinsko-zagorskoj (48.000), Zagrebačkoj (36.000), Međimurskoj (32.000) i Varaždinskoj županiji (32.000). Na nacionalnoj je razini u kolovozu najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (6,5 milijuna), Slovenije (3,3 milijuna), Italije (2,9 milijuna), Poljske (2,1 milijuna), Austrije (2,1 milijuna) i Češke (1,7 milijuna).