U Hrvatskoj je oko 500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se dopunski bave turizmom, što je relativno malo u odnosu na potencijale tog segmenta turizma, a za jači razvoj potrebna je šira potpora, uključujući bolju zakonsku regulativu i veću pomoć države. To poručuje Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, uoči početka 4. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu, koji će u Supetru na otoku Braču od danas do 13. svibnja okupiti 250 sudionika iz 15 zemalja. Kongres će obraditi brojne aktualne teme za taj segment turizma, kao i iz drugih sektora važnih za njegov razvoj te pod nazivom "Novo vrijeme - vrijeme za ruralni turizam" predložiti i rješenja za razvoj ruralnog turizma, koji podrazumijeva i seoski te agroturizam.
Napominjući kako je od ukupnih 500 turističkih OPG-ova u Hrvatskoj većina ili oko 80 posto izletničkih, što znači da imaju kušaonice i nude samo posjet imanju, a da ih samo 20 posto ima smještajne kapacitete, Katica ističe da bi se to moglo promijeniti uz širu potporu i državne i lokalne razine, ali i banaka s ciljanim kreditima.
Najviše u Istri, uz Dubrovnik i u Baranji
"Perspektive ruralnog turizma u Hrvatskoj su velike, pogotovo što se zna da je i oko 90 posto hrvatskog prostora ruralno, no do sada se taj segment najviše razvijao tamo gdje je i najrazvijeniji turizam, u Istri te u Konavlima kod Dubrovnika, i u zadnjih par godina u Baranji. Svi OPG-ovi koji se bave turizmom i ove godine nastavljaju s razvojem i jačim aktivnostima, pa je tako u Baranji najavljena i izrada strategije brendiranja ruralnog turizma", iznosi Katica.
Dodaje da su jače u tom smjeru krenuli i u Zagori, a dobrim primjerom drži i Hrvatsko zagorje, gdje su se svi turistički OPG-ovi, kao i ostali u turističkom lancu uklopili u skupno brendiranje cijele destinacije pod motom "bajke na dlanu", radeći poveznicu s toplicama, hotelima, gastronomijom i drugim.
Daleko su, kako kaže, 'odmakli' i u Međimurskoj županiji, gdje su odličan primjer suradnje toplice Sv. Martin na Muri, koji oko 60 posto potrebnih proizvoda kupuje od lokalnih OPG-ova, čime ih i pomažu i promoviraju, a nedavno su uveli i bicikle s košaricama za goste koji se žele provesti okolicom i usput kupiti proizvode s OPG-ova.
Velika prilika za razvoj je i u Ličko-senjskoj županiji, koja za sada nema toliko turističkih OPG-ova, ali imaju dobre uvjete zbog bogate prirodne te kulturno-povijesne baštine i mogućnosti različitih tematskih puteva uz koje se mogu vezati razni turistički proizvodi.
Potrebna nacionalna promocija
"Većina OPG-ova koji se bave i turizmom je profitabilna i likvidna, no nedostaje im novca za ulaganje u promociju, a teško dolaze i dio kredita, jer bankama se to ne čini isplativo", ocjenjuje Katica, ističući da se i glavnina promocije tih domaćinstava temelji na usmenoj predaji kao najboljem kanalu.
Na žalost, kako kaže, još nema nacionalnog kataloga ni brošure ruralnog turizma, koju su obećali izraditi u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), kao i jače promovirati ruralni turizam, a dobro bi došla i adekvatnija zakonska regulativa.
"OPG-ovima je sve dosta komplicirano, jer imaju praktički 70-ak različitih propisa koji ih zahvaćaju, i iz skoro svakog ministarstva ih nešto izravno ili neizravno dotiče. Njima može doći primjerice doći 11 različitih inspekcija, pa stoga smatramo da bi trebalo donijeti jedan posebni zakon o ruralnom turizmu, gdje neće biti samo OPG-ovi nego i svi drugi koji pružaju turističke i ugostiteljske usluge u ruralnom prostoru", kaže Katica.
No, kako je takav zakon teško očekivati, druga je mogućnost, kaže, da se u zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, a koji je sada na javnoj raspravi, kvalitetno definira i to područje.
S tim u vezi su predložili Ministarstvu turizma da se u taj zakon i prateći pravilnik o kategorizaciji uvedu nove vrste objekata, jer sada postoje samo OPG-ovi, a ruralni turizam nije samo to, nego sve što se događa u tim područjima.
"Nekada smo OPG-ove koji se bave i turizmom zvali turistička seljačka gospodarstva ili domaćinstva, no to je ukinuto i sada imamo samo OPG-ove, kojih je sada u Hrvatskoj oko 160 tisuća. Zato smo željeli da im se ili vrati stari naziv ili da se postojećih 500 turističkih OPG-ova, koji su svi posebni na svoj način, ipak izdvoje nazivom, što bi mogao riješiti novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je u javnoj raspravi", kaže Katica.
Smatra da za razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj veću pažnju treba posvetiti i domaćem gostu, te da mu se uz pomoć CRO kartice ili nečim sličnim omogući lakše i češće obilaske i boravke u selima i drugim ruralnim područjima.
"Pomoć države potrebna je za razvoj i jačanje ruralnog turizma jednako kao i za razvoj turizma u kontinentalnom dijelu zemlje, jer bez toga ta područja neće moći sama razvijati ništa, pogotovo u situaciji kada dosta stanovnika od tamo odlazi zbog nedostatka perspektive, pa bi to bio i socijalni i demografski benefit", zaključuje Katica. (Hina)
Pisane vijesti
