Predstavljen program rada Ministarstva turizma poslije rebalansa Državnog proračuna

Ministar turizma Damir Bajs predstavio je novinarima program rada Ministarstva turizma nakon rebalansa državnog proračuna. Na predstavljanje su pozvani predstavnici Odbora za turizam Hrvatskog sabora, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, sindikata, HUP-a, Hrvatske zajednice županija i Saveza gradova i općina Hrvatske.
Temeljni su ciljevi Ministarstva turizma iskoristiti već stvoreni zamah i postići novi razvojni skok ukupnog hrvatskog turizma, kao i usmjeriti se na visoko kvalitetni elitni turizam i na uključivanje kopnenih, do sada turistički nedovoljno iskorištenih područja Hrvatske, naglasio je ministar Bajs. Stoga je osobito važna integralna turistička ponuda plave i zelene Hrvatske, povećanje kvalitete i raznolikosti ponude, te jačanje turističke prepoznatljivost Hrvatske.

Ministar turizma Damir Bajs predstavio je novinarima program rada Ministarstva turizma nakon rebalansa državnog proračuna. Na predstavljanje su pozvani predstavnici Odbora za turizam Hrvatskog sabora, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, sindikata, HUP-a, Hrvatske zajednice županija i Saveza gradova i općina Hrvatske.

Temeljni su ciljevi Ministarstva turizma iskoristiti već stvoreni zamah i postići novi razvojni skok ukupnog hrvatskog turizma, kao i usmjeriti se na visoko kvalitetni elitni turizam i na uključivanje kopnenih, do sada turistički nedovoljno iskorištenih područja Hrvatske, naglasio je ministar Bajs. Stoga je osobito važna integralna turistička ponuda plave i zelene Hrvatske, povećanje kvalitete i raznolikosti ponude, te jačanje turističke prepoznatljivost Hrvatske.

Rebalans Državnog proračuna donio je Ministarstvu turizma 14 posto više sredstava za ovu godinu, što iznosi 32 milijuna kuna više (proračun za 2008. u iznosu 228,014.527 porastao je na 260,014.527 kn). Ovo povećanje proračuna omogućava Ministarstvu turizma nastavak provedbe stalnih i redovnih, kao i provedbu novih programa i aktivnosti.

Od redovnih programa Ministarstvo je realiziralo sufinanciranje dodatnih timova hitne medicinske pomoći za vrijeme vršne sezone u svim primorskim županijama i Karlovačkoj Županiji, dok u okviru stručnih i obrazovnih programa sufinancira programske aktivnosti kojima se unapređuje tržišna konkurentnost hrvatskog turizma, a također Ministarstvo sufinancira projekte kojima su prethodno odobrena sredstva iz predpristupnih fondova EU, koji utječu na podizanje turističke kvalitete.

Ministarstvo od 2002. godine subvencionira kamate u okviru programa 'Poticaj za uspjeh' i to za hotele, pansione i aparthotele, objekte s 10 do 40 soba, odnosno 7 do 20 apartmana i s minimalno 3 zvjezdice. Vlada RH je u ožujku 2006. usvojila nastavak Programa; ukupno je realizirano 430 kredita u iznosu od 1,5 milijardi kuna, od toga je u 2008. do sada realiziran 31 kredit u iznosu od gotovo 162 milijuna. U podprogramu 'Pod stoljetnim krovovima', s ciljem očuvanja izvorne tradicionalne arhitekture i baštine, u ovoj je godini do sada realizirano 13 kredita u iznosu većem od od 44 milijuna kuna.

Rebalansom proračuna za program 'Poticaj za uspjeh' predviđeno je 62,5 milijuna kuna, a razlog smanjenja je usklađivanje s dinamikom realizacije Programa.

U prošloj je godini u programu 'Baština u turizmu' sufinancirano 96 projekata u ukupnom iznosu od 6 milijuna kuna, dok je u 2008. po javnom pozivu zaprimljeno 526 zahtjeva, a za program je rebalansom proračuna planirano ukupno 8 milijuna kuna, što je povećanje za 46 posto.

U okviru programa 'Tematski putovi' sufinancirana su 42 projekta u iznosu od 2,9 milijuna kuna, a u ovoj je godini po javnom pozivu zaprimljeno 207 zahtjeva, dok je iznos sredstava za ovaj program povećan na 4,5 milijuna kuna, što je povećanje od 80 posto.

Za program izrade izvornih suvenira ukupno je sufinancirano 56 projekta u iznosu od 1,6 milijuna, a u 2008. po javnom pozivu zaprimljeno je 210 zahtjeva. Sredstva za ovaj program povećana su rebalansom proračuna na 5,5 milijuna kuna, što je povećanje za 67 posto. Cilj programa je poticanje izrade, afirmacija i promoviranje izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetničkih obrta i domaće proizvodnje.

Od novih je programa ministar izdvojio i izgradnju informatičkog sustava za elektroničko vođenje i obradu podataka svih postupaka kategorizacije objekata iz skupine hoteli, kampovi i luke nautičkog turizma koje neposredno provodi Ministarstvo turizma, te uspostavljanje središnjeg registra ugostiteljskih i turističkih objekata RH, što uključuje i informatizaciju sustava dodjele državnih potpora.

Osobito važnim ministar Bajs drži poticaje programima obrazovanja i obuke kadrova s ciljem podizanja kvalitete hrvatskog turizma kroz obrazovanje novih i stručno usavršavanje postojećih kadrova, ali i sufinanciranje stipendija učenicima srednjih strukovnih škola za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, čime će se poticati mlade ljude za ova zanimanja.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Program razvoja golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, u kojem je golf istaknut kao ključni motivirajući faktor dolaska turista izvan glavne turističke sezone, kao i faktor bolje popunjenosti već postojećih turističkih kapaciteta. U ovoj godini, u sklopu redovne provedbe Programa golfa planiraju se sredstva za intelektualne i osobne usluge za potrebe pripreme najsloženijih konzorcijskih ugovora i ugovora o ustupanju projekata investitoru, kao i za potrebe pripreme nacrta prijedloga Zakona o golfu.

Poticanje seoskog turizma također se nastavlja kroz nešto povećana sredstva u proračunu, čime se podupire obnova tradicijskih kuća s pripadajućim gospodarskim objektima, kušaonica, podruma, te izgradnja novih, nadogradnja, dogradnja i adaptacija postojećih objekta, koji neće narušiti vrijednost i nasljeđe hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu – sve u cilju stvaranja uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu.

Iznos kredita za razvoj seoskog turizma kreće se do 200.000 eura, s rokom otplate 15 godina i počekom od 2 godine. Ministarstvo subvencionira kamatnu stopu od 6 posto, što krajnjem korisniku predstavlja kamatu od 2 posto. U osam mjeseci postojanja programa, odobreno je 14 zahtjeva ukupnog iznosa od 11,8 milijuna kuna, od čega Ministarstvo sufinancira 3,8 milijuna.

Nastavlja se izrada satelitskog računa hrvatskog turizma kao temeljnog pokazatelja ostvarenih prihoda od turizma, te ukupnih multiplikativnih učinaka turizma na ostale gospodarske grane i sektore, kao i izrada Studije hrvatskog turizma.

Za potrebe turističke infrastrukture osigurano je 25 milijuna kuna, a sufinancirat će se projekti kapitalne turističke infrastrukture (javni planinski centri, golf centri, kongresni centri, kupališni centri, adrenalinski parkovi), te druga infrastruktura (infrastruktura za invalide, uređenje plaža, izletišta, parkova, biciklističkih staza, poučnih staza i sl.).

Ministarstvo turizma uvodi i programe potpora usmjerenih na suradnju javnog i privatnog sektora u smislu podrške planiranja, izrade i provedbe projekata s ciljem stvaranja raznolike, autohtone, prepoznatljive turističke ponude regije, ali i ukupne turističke ponude Hrvatske. Sredstva su namijenjena jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave za projekte koji će inicirati razvoj turizma na specifičnostima destinacije/regije. Krajnji cilj programa je poticanje razvoja turizma kao pokretača ukupnog gospodarskog razvoja u područjima s turističkim potencijalom.

Sufinanciranje hotelske i ugostiteljske industrije novi je program u kojem će se, iznosom od 2 milijuna kuna, uspostaviti sustav potpore aktivnostima poduzetnika u hotelijerstvu radi kontinuiranog poboljšanja kvalitete poslovanja i pružanja usluga hotela uvođenjem inovacija, novih tehnologija i razvijanja konkurentnih prednosti.

Iznosom od 4 milijuna kuna potaknut će se programi poticaja stvaranje novih turističkih proizvoda i upravljanje destinacijom kroz jačanje sustava turističkih zajednica i njegove veće učinkovitosti temeljeno na upravljanju destinacijama. Ova mjera rezultirat će povećanjem ukupne potrošnje turista, produljenjem sezone, boljom iskorištenošću smještajnih kapaciteta, što je predviđeno Programom Vlade RH.

U tome cilju ide i potpora projektima rezervacijskog sustava za male i srednje turističke subjekte, čime se osigurava bolji plasman i popunjenost smještajnih kapaciteta, te stvaraju preduvjeti za kvalitetnije upravljanje destinacijom, što u konačnici vodi produljenju sezone i povećanju prihoda od turizma.

Temeljem Programa Vlade RH i glavnog cilja razvoja turizma u smislu razvoja integralne turističke ponude usmjerene na povećanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma, neophodno je potaknuti stvaranje novih sadržaja koji će upotpuniti turističku ponudu, a posebno onih koji će utjecati na produljenje vršne turističke sezone. Zato je posebno naglašena potreba dovršenja projekta Studije nautičkog turizma koji čini značajan udio u ukupnoj ponudi hrvatskog turizma, ali i poticaj razvoju selektivnih oblika turizma na kontinentu, za što je ukupno osigurano 6,5 milijuna kuna.

Ministarstvo turizma prati i potiče održavanje cijelog niza turističkih manifestacija koje obogaćuju ukupnu turističku ponudu i stvaraju dodatne sadržaje za domaće i strane turiste, te je za ovu svrhu osigurano 6 milijuna kuna za sufinanciranje pokroviteljstva nad manifestacijama koje se ocijene izričito kvalitetnim.

Prostor je najvažniji turistički resurs, rekao je Bruno Bulić, predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera, naglasivši kako turistička zemljišta moraju ostati u hrvatskom vlasništvu i biti korištena isključivo kroz koncesije i najam. Također, naglasio je, u turizmu je ostala svega trećina zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih početkom devedesetih, pa od novih programa Ministarstva turizma koji produljuju sezonu očekuje i veće zapošljavanje, posebno na neodređeno vrijeme. Iskazao je i očekivanja tješnje suradnje s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se proširila ponuda domaćih proizvoda u turizmu, a kod razvoja golfa upućuje na oprez, jer se često iza gradnje terena krije gradnja apartmana na atraktivnim lokacijama.

Predstavnica HUP-a Jasna Kulušić naglasila je nastojanja kojima slijedimo EU strategije, jer vrijednost turizma valja gledati kao doprinos ukupnom bruto nacionalnom proizvodu, a Ministarstvo turizma je tome pristupilo na sustavan i metodičan način, dodavši kako očekujemo Strategiju i rezultate dubinske analize turizma. Ako je zapošljavanje prioritet, osobito za domicilno stanovništvo, onda i ono treba biti fleksibilno, zaključila je.

Proširenje turističke ponude i pozicioniranje na europskom tržištu, plan je koji možemo realizirati, smatra Ondina Šegvić iz Sektora za turizam HGK, dodavši kako očekuje skoro donošenje zakona o turističkom zemljištu.

Očekujemo veću suradnju među ministarstvima, osobito kod pregovora s EU, istaknula je Duška Lončar iz Sindikata turizma i usluga, spomenuvši zaštitne klauzule za radnike te moguće prenamjene osnovne djelatnosti kod privatizacije, što bi bilo pogubno za turizam.

Na kraju, ministar je naveo i poslove u izradi propisa, naglasivši skoro donošenje Zakona o turističkom zemljištu, što je već spomenuo i premijer Sanader. Zakon će definirati pitanje turističkog zemljišta koje nije procijenjeno u vrijednosti kapitala hotelsko-turističkih trgovačkih društava, što je pretpostavka za obnovu i proširenje postojećih hotelskih kapaciteta i kampova.

Također, slijedi donošenje „paketa“ zakona o turističkim zajednicama radi unapređenja sustava turističkih zajednica i njegove veće učinkovitosti temeljeno na upravljanju destinacijama i korištenju sredstava fondova EU i kvalitetnijeg obrazovanja kadrova. Tome je usmjereno i donošenja zakona o golfu kao pretpostavka za razvojnu strategiju hrvatskog turizma, a sukladno Glavnom planu razvitka hrvatskog turizma i najvišim standardima zaštite okoliša i prostora kao ključnog turističkog resursa. 

 

Pisane vijesti