Iz Hrvatske narodne banke (HNB) u četvrtak su poručili da na temelju raspoloživih informacija ne mogu dati mišljenje o inicijativi Mostova kandidata za gradonačelnika Dubrovnika Mare Kristića, da se od ove turističke sezone uvede ograničena mogućnost plaćanja eurima te da će se očitovati ako nadležne institucije upute takav prijedlog. Sukladno odredbama Zakona o HNB-u, zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj je kuna, dok se za plaćanja u zemlji zakonom može dopustiti i korištenje druge valute, podsjećaju iz središnje banke. Navedena iznimka uređena je Zakonom o deviznom poslovanju i pripadajućim podzakonskim aktima, koji reguliraju poslove i uvjete po kojima je u Hrvatskoj moguće izvršavati plaćanja u stranim sredstvima plaćanja i to između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata, stoji u odgovoru na Hinin upit.
"Na temelju raspoloživih informacija nismo u mogućnosti dati svoje mišljenje o iznesenoj inicijativi gospodina Kristića. Ukoliko nadležne institucije upute prijedlog za izmjenu navedenih propisa u okviru kojeg bi ova inicijativa bila detaljnije razrađena, HNB će se o tome odgovarajuće očitovati", navode u odgovoru iz HNB-a.
Podsjećaju da je dopustivost naplate u stranoj gotovini u Hrvatskoj uređena Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci, Zakonom o deviznom poslovanju i Zakonom o platnom prometu te Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji, koju je HNB donio na temelju Zakona o deviznom poslovanju.
U skladu s tim, HNB propisuje u kojim je slučajevima u Hrvatskoj dopuštena naplata u stranoj gotovini, dok je za nadzor nadležan Financijski inspektorat.
Na temelju odredbe Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji, rezidenti mogu naplatiti u stranoj gotovini za bilo koju uslugu, pod uvjetom da je usluga pružena nerezidentu, dakle i cestarinu, koja se temelji na pružanju usluge korištenja autoputa.
Od nerezidenata se može naplatiti u stranoj gotovini i za prodanu robu, ali uz uvjet da trgovac može nadzornom tijelu dokazati da je robu koja je predmet prodaje kupac iznio u inozemstvo. Taj uvjet može se ostvariti u veleprodaji, međutim u maloprodaji (npr. na benzinskim postajama) je to vrlo ograničavajuće, pa se stoga u maloprodaji naplaćuje, ako je riječ o gotovini, u kunama. Zbog toga velik broj benzinskih postaja obavlja mjenjačke poslove. Pritom se prvo na mjenjačkom mjestu obavi otkup strane gotovine, a nakon toga kupac može kupiti robu s primljenim kunama, kažu u HNB-u.
Napominju da naplata za prodanu robu odnosno pruženu uslugu nije dopuštena od kupaca koji su rezidenti, uz određene iznimke, na primjer prodaju u Duty free shopu.
Ideje i prijedlozi o uvođenju mogućnosti da strani turisti u Hrvatskoj u ljetnoj špici plaćaju neke usluge u turizmu eurima, pogotovo u suvenirnicama, za sladolede, na odmorištima i dr., a posebice za turiste s kruzera, zadnjih godina pristizale su od političara, obrtnika i općenito iz turizma, pogotovo otkako je Hrvatska postala članicom EU-a.
Ideju je aktualizirao Mostov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Maro Kristić, koji je u četvrtak za televiziju N1 najavio inicijativu Mosta da se već od ove turističke sezone uvede ograničena mogućnost plaćanja eurima do 200 eura dnevno, no napomenuo je da o tome tek treba komunicirati s partnerima i HNB-om te turizmom.
Ministar turizma Gari Cappelli u četvrtak je uoči sjednice Vlade komentirao prijedlog o uvođenju dijela plaćanja u eurima u špici sezone, kazavši da se "zna što se može, a što se ne može".
Ministar financija Zdravko Marić je kazao da nema komentara i da ga nitko ništa nije pitao niti informirao.
"Postoje zakoni, prije svega Zakon o HNB-u i Zakon o deviznom plaćanju, koji reguliraju koje je sredstvo plaćanja u Hrvatskoj", rekao je Marić. (Hina)
Pisane vijesti
