Udruga nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH) započela je s provedbom projekta „Diversifikacija DMK proizvoda i destinacija pametnom/fokusiranom specijalizacijom za kulturni, sportski i socijalni turizam - Turizam, sport i kultura za sve“ koji provodi uz potporu Ministarstva turizma i podršku Hrvatske turističke zajednice. Prva u nizu od sedam edukativnih radionica s temom „Kulturni, sportski i socijalni turizam - izazovi i prilike“ na poziv i u suorganizaciji s HGK ŽK Pule te TZ Pula održana je danas u Županijskoj komori Pula za pedesetak sudionika, predstavnika turističkih agencija, hotela, turističkih zajednica, kulturnih institucija, NP Brijuni, Pula film festivala, IRTA-e, Grada Pule i drugih.
Udruga nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH) započela je s provedbom projekta „Diversifikacija DMK proizvoda i destinacija pametnom/fokusiranom specijalizacijom za kulturni, sportski i socijalni turizam - Turizam, sport i kultura za sve“ koji provodi uz potporu Ministarstva turizma i podršku Hrvatske turističke zajednice.
Prva u nizu od sedam edukativnih radionica s temom „Kulturni, sportski i socijalni turizam - izazovi i prilike“ na poziv i u suorganizaciji s HGK ŽK Pule te TZ Pula održana je danas u Županijskoj komori Pula za pedesetak sudionika, predstavnika turističkih agencija, hotela, turističkih zajednica, kulturnih institucija, NP Brijuni, Pula film festivala, IRTA-e, Grada Pule i drugih.
Radionicu su otvorile predsjednica ŽK Pula, Jasna Jaklin Majetić, direktorica TZ Pula Sanja Cinkopan Korotaj, predsjednik UNPAH-a Zlatko Kukec i u ime Ministarstva turizma Bosiljko Domazet, voditelj Samostalnog odjela za informiranje i održavanje mrežnih stranica.
Predavači su predstavili potencijal razvoja novih oblika turizma, s posebnim osvrtom na specifične ciljane grupe turističkih korisnika, što otvara mogućnost razvoja destinacija i jedinstvenih konkurentnih DMK programa.
Autor i voditelj radionice foto turizma u NP Brijuni Marko Vrdoljak prenio je konkretna iskustva razvoja ovog vida kreativnog turizma, naglasivši dobrobit koju može donijeti destinaciji, posebice s obzirom na široki doseg rasprostranjenosti turističkih fotografija kroz različite društvene mreže i slične medije.
O sportskom turizmu govorio je Ivan Pukšar, iz Kompasa Zagreb. Istaknuo je da se praćenjem trendova sportskog i aktivnog turizma pokazalo koliko velike sportske manifestacije povoljno utječu na razvoj gradske pa i turističke infrastrukture. Istaknuo je trendove koji ukazuju na oblike aktivnosti, kao što je npr. trčanje - masovni sport današnjice koji doživljava neviđeni „boom“. Osvrnuo se na pojavu dodatnih sadržaja ponude, tzv. „affinity aranžmana“ u okviru kojih trkači putuju na velike svjetske maratone, što je svakako zanimljivo za razvoj proizvoda outgoing turističkih agencija. Destinacije se pripremaju za sportska događanja, npr. razvojem sportskih kampova u sklopu hotela, koji uglavnom „posluju“ u nižoj sezoni, zimi i u proljeće, što pokazuju primjeri Pule i Makarske. Riječ je o razvojnom potencijalu za cjelogodišnji turizam, koji ujedno zapošljava mlade ali i stručne kadrove te potiče investicije, a cjenovno ulazi u visokovrijednu kategoriju proizvoda te često uključuje i socijalne kategorije turista, mlade, senior, čak i one s posebnim potrebama.
O važnosti kulturnog turizma i europskog projekta odabira EDEN destinacija, govorio je Milo Sršen. Istaknuo je da u Europi raste broj ciljanih skupina zainteresiranih za kulturu, baštinu i identitet te otprilike 530 milijuna svjetskih putovanja u podlozi ima kulturološke motive. Takav interes pokazuje i odabrana tema „Turizam i kultura“ za novi izbor EDEN destinacije u 2017. godini, s naglaskom na male gradove i slabije turistički razvijene regije. Hrvatske destinacije obiluju kulturološkom raznolikošću kao izvanrednom podlogom za jedinstveno profiliranje pojedinačnih destinacija, rekao je Sršen te ukazao na stroge kriterije koji utječu na izbor EDEN destinacija, kao i potencijal izabranih destinacija u kreiranju novih turističkih proizvoda.
O promociji razvojnih turističkih projekata kroz društvene mreže, posebice u području kulturnog, sportskog i socijalnog turizma, govorio je Bosiljko Domazet, posebno ističući potpore koje takvim projektima daje Ministarstvo turizma. Komparativno je predstavio do sada provedena istraživanja, npr. „TOMAS“ Instituta za turizam, koja ukazuju na važnost ovih specifičnih niša, istaknuvši strateške dokumente i akcijske planove Ministarstva turizma u području razvoja socijalnog i kulturnog turizma.
Profesorica Ksenija Keča pojasnila je značaj i značenje socijalnog turizma, ukazavši na mogućnosti razvoja turističke ponude u skladu s trendovima u potražnji posebnih oblika turizma vezanih uz ranjive skupine, posebice uz kategorije ciljnih skupina socijalnog turizma: djece do 17 godina, mladih (od 18 do 25 godina), osoba starije životne dobi (55 godina i više), osoba s različitim vrstama dugotrajnih oštećenja te ukazala na pitanja zanimljiva svim našim odredištima.
Hrvatska danas ima 48 hotela koji imaju ponudu prilagođenu osobama s invaliditetom, dok samo 11 plaža i kupališta u Hrvatskoj ima potpunu prilagođenost dostupnosti osobama s posebnim potrebama. Ponuda socijalnog turizma za djecu i mlade bazira se na hostelima, odmaralištima, programima i sadržajima organiziranim od strane obrazovnih ustanova. Za osobe starije životne dobi, organizirani su jednodnevni izleti i višednevne ekskurzije, te se odvijaju prvenstveno u organizaciji udruga umirovljenika. Analizom stanja razmotrila je mogućnosti da se Hrvatska, diversifikacijom proizvoda socijalnog turizma i inovativnim razvojnim programima, profilira kao poželjna destinacija za turizam seniora i onih s posebnim potrebama. Istaknula je pri tom izvrsne primjere Francuske, gdje su razvili nekoliko modela socijalnog turizma: odmarališta za djecu i mlade, obiteljska turistička naselje (VVF), državne sheme, kao što su čekovi za odmor.
Razvoj socijalnog turizma može rezultirati brojnim koristima kako za korisnike turističkih proizvoda i usluga s područja socijalnog turizma, tako i za receptivna područja (turističke destinacije) i turistička poduzeća koja pružaju ovu vrstu turističkih proizvoda i usluga, zaključila je prof. Keča.
Zaključno,Vlasta Klarić, voditeljica projekta, osvrnula se na korisnički segment kulturnog i socijalnog turizma s posebnim naglaskom na turizam mladih i seniora. Trenutno više od 128 milijuna građana u Europskoj uniji u dobi je između 55 i 80 godina, što predstavlja oko 25 posto ukupnog stanovništva, prema studiji „Europe the best destination for seniors“.
Eurostat navodi da su, u 2014. godini, 37 posto ukupnih noćenja ostvarili turisti u dobi 55-80 godina starosti i više, te da su 31 posto noćenja ostvarili mladi. Pri tome pet najjačih tržišta ostvarenih seniorskih putovanja su Njemačka, s ostvarenih 237 milijuna putovanja, Francuska s ostvarenih 226 milijuna putovanja, Velika Britanija sa 160, Španjolska sa 130 i Italija s 55 milijuna putovanja osoba 55+, što je ukupni potencijal više od 800 milijuna korisnika.
Upravo ta kategorija korisnika putuje „pametno” izvan sezone, u vrijeme kada nema gužvi, kada je boravak u destinaciji ugodan i miran, kada su im na raspolaganju sve usluge bez velike gužve i slično. Oni putuju više puta godišnje i na duže vrije uživajući u drugoj mladosti. Putuju s velikim zanimanjem za gradove i kulturna zbivanja, polažući važnost na specifične i prilagođene usluge, ne odbacujući luksuz, imaju više vremena, dobar potrošni kapacitet i traže bolju kvalitetu života. Podložni su navikama i često se vraćaju se na isto mjesto, entuzijastični su, istraživački raspoloženi, traže rast i transformaciju kroz putovanja, nove spoznaje i nove prilike da upoznaju nove ljude, društva i kulture.
Putovanja tih korisnika okrenuta su i nekim dodatnim zahtjevima, višem stupnju udobnosti i sigurnosti, jednako kao i putovanja osoba s posebnim potrebama kojima je potrebno prilagoditi sadržaje i ponudu u destinacijama. U tom smislu čitav je niz prilagodbi moguć i potreban kako bi se gost osjećao ugodno. Neke od destinacija, poput Pule ili cijele Istre upravo stoga već i imaju pisane vodiče koji navode institucije i lokalitete s posebnim prilagodbama dostupne upravo ranjivim skupinama. Upravo stoga, istaknuta je potreba da se u kreiranju specifičnih DMK proizvoda vodi računa o novim vrijednostima i novim korisnicima, da se pri tom hrvatske destinacije diferenciraju s obzirom na jedinstveni sadržajni i proizvodni fokus kojim se ističu u konkurentskom, ali i komplementarnom okruženju. Upravo partnerstvo kroz integrirano djelovanje unutar destinacija put je ka ekskluzivnoj ponudi za specifične korisnike, koji vodi napretku ponude ali i života lokalne zajednice, zaključeno je.