Specifičnim mirisom i vrhunskim okusom stoljećima zavodi putnike namjernike, istinske gurmane, suvremene turiste i sve one koji u potrazi za autohtonom ponudom otkriju baš njega - dalmatinski pršut kao svoju omiljenu deliciju, koju će makar narezanu „na fete“, ponijeti za suvenir u domovinu. Iako se čini da na području Dalmacije postoji oduvijek, njegova proizvodnja započinje u trenutku kad se vještina prerade i očuvanja svinjskog mesa soljenjem i sušenjem iz starog Rima proširila europskim kontinentom. Generacijama se ovo znanje prenosilo i usavršavalo, otkrivali su se najbolji uvjeti zrenja, način soljenja, vrsta soli i optimalna težina mesa dok nije nastao prepoznatljiv tradicionalni proizvod.
Jedinstvenost dalmatinskog pršuta bila je samo jedna od tema današnje konferencije za medije održane u kavani Procaffe u Splitu na kojoj su prisustvovali Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Anđelko Katavić, pročelnik za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ante Madir, tajnik udruge Dalmatinski pršut i Darko Markotić, dipl.ing.preh.teh. i predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.
Proizvođači dalmatinskog pršuta prije deset godina pokrenuli su inicijativu za njegovu zaštitom s obzirom da postojeći zakoni i pravilnici već preuzeti od Europske unije nisu to dozvoljavali na pojedinačnoj razini. Stoga su se oni organizirali u udrugu, što je podržala Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo poljoprivrede, pa udruga danas ima dvadesetak članova iz sve četiri dalmatinske županije, rekao je Ante Madir, dr.vet.med. i tajnik Udruge, ističući kako se u Hrvatskoj trenutno proizvodi oko 300 tisuća komada pršuta, a udio članova udruge u toj proizvodnji iznosi više od 90 posto.
„Jedna od najvažnijih aktivnosti u planu razvoja turizma je promocija dalmatinskog stila života koji uključuje autohtona jela i eno gastronomiju. Svake tri godine sufinanciramo turističke agencije koje promoviraju nove oblike turizma koji će se razvijati u predsezoni i posezoni. Proizvodi poput dalmatinskog pršuta u našim se restoranima moraju još više istaknuti, turisti moraju biti upoznati s jedinstvenim procesom njegove proizvodnje, jer to je ono što će ih ovdje privući. Na taj će način lokalno će stanovništvo izvući najviše iz te promocije, što je i cilj održivog turizma“, istaknuo je Joško Stella, direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije.
U veljači ove godine stigla je zaštita zemljopisnog podrijetla i na EU razini kao kruna napornog rada udruge i najdraži dar za njezin jubilarni deseti rođendan.
„Dobivanjem ove oznake proizvođači dalmatinskog pršuta dobili su proizvod s dodanom vrijednošću, a potrošači i kupci proizvod visoke kvalitete te su se osigurali uvjeti da se patvorine i lažno deklarirani dalmatinski pršuti mogu ukloniti s tržišta“, istaknuo je Madir.
„Specifikacijom je strogo propisana svaka pojedina faza proizvodnje pršuta kroz parametre koji se moraju poštivati. Propisana je čak i vrsta drveta koju je dozvoljeno koristiti prilikom dimljenja, a to su grabovina, bukva i hrastovina. Ovo je jedan od rijetkih proizvoda koji u sebi ne sadrži nikakve aditive, konzervanse i bojila“, naglasio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.
Splitsko-dalmatinska županija kroz svoje programe podržava rad udruge te možemo očekivati daljnju kvalitetnu suradnju te ćemo u budućnosti zaštititi i neke druge dalmatinske autohtone proizvode, istaknuo je Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije.