Muzej Apoksiomena svečano je, u subotu 30. travnja, otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović pri tom izrazivši zadovoljstvo i oduševljenje. „Apoksiomen, taj brončani atlet koji je stoljećima bio u zagrljaju plavih jadranskih dubina, od večeras je u brižnom zagrljaju dobrih ljudi Malog Lošinja, grada koji živi s morem. Nakon višestoljetnog podmorskog sna i gotovo dvadesetogodišnjeg putovanja, izlaganja po najznačajnijim muzejima svijeta u kojem su mu društvo činili njegovi suvremenici, naš je strugač došao na svoje. Apoksiomen je postao dio identiteta Malog Lošinja i hrvatskoga Jadrana. Večeras slavimo njegov povratak u lošinjski zavičaj, u istinskoj svečanosti ljepote, umjetnosti i kulture. Ovaj muzej nije samo mjesto izlaganja jednog antičkog kipa, ovo je mjesto koje dokazuje da hrvatska struka dostiže svjetski vrh znanja i stručnosti. Uvjerena sam da je ovaj muzej, sav trud i znanje utkani u njega, jedna od najboljih potvrda hrvatske izvrsnosti na europskoj kulturnoj pozornici. Ističem ustrajnost gradskih čelnika s gradonačelnikom Cappellijem, koji su dugi niz godina, zajedno s nama, pripremali ovaj trenutak. Ova brojčano mala lošinjska zajednica zapravo je velika jer je hrabro ostvarila svoju ambiciju i postigla rezultat kojim se ni veći gradovi ne mogu podičiti“, izjavila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. „Lošinj je dobar primjer kako se upravlja turističkom destinacijom. Ovaj muzej je motiv dolaska na otok, a svojom kvalitetom pripada destinaciji pet zvjezdica. Uostalom, da nije bilo belgijskog turista koji je roneći pronašao Apoksiomena, ne bi bilo ni današnjeg muzeja, smatra ministar turizma RH Anton Kliman.
Muzej Apoksiomena svečano je, u subotu 30. travnja, otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović pri tom izrazivši zadovoljstvo i oduševljenje.
„Apoksiomen, taj brončani atlet koji je stoljećima bio u zagrljaju plavih jadranskih dubina, od večeras je u brižnom zagrljaju dobrih ljudi Malog Lošinja, grada koji živi s morem. Nakon višestoljetnog podmorskog sna i gotovo dvadesetogodišnjeg putovanja, izlaganja po najznačajnijim muzejima svijeta u kojem su mu društvo činili njegovi suvremenici, naš je strugač došao na svoje. Apoksiomen je postao dio identiteta Malog Lošinja i hrvatskoga Jadrana. Večeras slavimo njegov povratak u lošinjski zavičaj, u istinskoj svečanosti ljepote, umjetnosti i kulture. Ovaj muzej nije samo mjesto izlaganja jednog antičkog kipa, ovo je mjesto koje dokazuje da hrvatska struka dostiže svjetski vrh znanja i stručnosti. Uvjerena sam da je ovaj muzej, sav trud i znanje utkani u njega, jedna od najboljih potvrda hrvatske izvrsnosti na europskoj kulturnoj pozornici. Ističem ustrajnost gradskih čelnika s gradonačelnikom Cappellijem, koji su dugi niz godina, zajedno s nama, pripremali ovaj trenutak. Ova brojčano mala lošinjska zajednica zapravo je velika jer je hrabro ostvarila svoju ambiciju i postigla rezultat kojim se ni veći gradovi ne mogu podičiti“, izjavila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
„Lošinj je dobar primjer kako se upravlja turističkom destinacijom. Ovaj muzej je motiv dolaska na otok, a svojom kvalitetom pripada destinaciji pet zvjezdica. Uostalom, da nije bilo belgijskog turista koji je roneći pronašao Apoksiomena, ne bi bilo ni današnjeg muzeja, smatra ministar turizma RH Anton Kliman.
O jedinstvenosti Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju govorio je i ministar kulture Republike Hrvatske Zlatko Hasanbegović, koji smatra kako je Muzej Apoksiomena jedinstvena muzejska ustanova u Republici Hrvatskoj koja, iako izlaže samo jedan eksponat, priča cjelovitu priču o antičkom atletu odlivenom u bronci. Ministar je pri tom zahvalio i istaknuo trud svih sudionika ovog velikog projekta.
S ponosom se uzvanicima i građanima obratio gradonačelnik grada Malog Lošinja Gari Cappelli. „Uvjeren sam da Lošinjani danas s posebnim osjećajem ponosa, izražavaju dobrodošlicu brončanom atleti, jer su prepoznali mnogostruke pozitivne učinke u kulturološkom, ekonomskom, ali i turističkom pogledu koje će Mali Lošinj imati u budućem razvoju cijele destinacije.“
Svečanosti su prisustovali i brojni članovi diplomatskog zbora akreditiranog u Republici Hrvatskoj.
Nakon devet godina velikog putovanja u sklopu kojeg je privremeno boravio u Arheološkom muzeju u Zagrebu i Osijeku, muzeju antičkog stakla u Zadru, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, Etnografskom muzeju Split, Muzeju i galeriji Grada Ljubljane, palači Riccardi u Firenzi, Musee de Louvre u Parizu, British Museumu u Londonu, a zatim i Paul Getty muzeju u Los Angelesu, grčki se velikan u čari i tišini bijele sobe, pod posebnim mikroklimatskim uvjetima, u punom sjaju predstavio u svom novom domu - Muzeju Apoksiomena.
Jedinstveni muzej posvećen je statui Apoksiomen čija priča započinje već pri samom ulasku, u plavoj sobi prizemlja. Muzej i izložba Apoksiomena predstavljaju prostornu materijalizaciju scenarija i ceremonije prolaska kroz sobe i hodnike koji utjelovljuju arhitekton programiran pratećom izložbom i postavom kipa. Kako bi prezentirali savršenu skulpturu koja se nalazi izvan svakog vremenskog i fizičkog konteksta kojem je bila namijenjena, a u isto vrijeme izveli uzbudljivi te razumljivi muzejski postav, rodila se ideja od devet vremenskih i prostorno oblikovanih scena u kojima posjetitelji od trenutka ulaska u muzej svojim osjetilima na individualiziran način u potpunosti doživljavaju kompletnu Apoksiomenovu priču, od njegova pronalaska do povratka na otok vitalnosti.
Pored Apoksiomena, kao glavnog i jedinog originalnog elementa arheološkog postava, Muzej se sastoji i od niza veoma specifičnih i specijalizirano osmišljenih prostorno-programskih cjelina, a svaka od cjelina definirana je programom postava muzeja, dok različiti materijali i oblici izložbenih soba predstavljaju niz prostornih sekvenci muzeja koje doživljavamo prolaženjem i hodanjem u strogo definiranom slijedu. Projekt rekonstrukcije nekadašnje Palače Kvarner za Muzej Apoksiomena izveden je temeljem prvonagrađenog idejnog rješenja arhitektonskog biroa d.o.o. Randić -Turato.
Antički brončani kip atleta, visok 192 cm, pronađen 1997. godine, a izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja još 27. travnja 1999. godine, jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Tijekom restauracije, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2.-1. st. pr. Kr. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, lošinjski je kip najcjelovitiji i najsačuvaniji. Tri godine prije izranjanja slučajno ga je otkrio sportski ronilac i amater fotograf iz Belgije Rene Wauters na dubini od 45 metara. U istraživanju lokaliteta i vađenju kipa sudjelovali su znanstvenici iz pet zemalja, a preduvjet restauratorskih radova bila je desalinizacija koja se vršila do listopada 2000. nakon čega su krenuli konzervatorsko restauratorski radovi koji su trajali šest godina.
Uz vodeno iznenađenje (Water screen show- koji prikazuje izranjanje Apoksiomena), prigodnim glazbeno plesnim programom Puhački orkestar Josip Kašman, Lošinjske mažoretkinje, lokalni ansambl Antiphonus, Zagrebački gitaristički kvartet i Toni Cetinski obilježili su svečano otvorenje, nakon kojeg su svi prisutni potpuni gastro destinacijski užitak mogli osjetiti na antičkom banketu restorana Bocca Vera, kušajući domaće specijalitete pripremljene uz pomoć kreativnog lošinjskog kuhara Adrijana Nikolića, na bazi namirnica i načina pripreme kao u doba antike. Također, u znak svečanost gradonačelnik grada Malog Lošinja mačem je razlomio poznati lošinjski krokant kojeg lošinjani tradicionalno u sklopu svečanosti lome već 150 godina.