Hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica organizirala je jučer u Europskom parlamentu u Bruxellesu konferenciju o hrvatskoj pomorskoj baštini, na kojoj je predstavljena i kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem - Ars Halieutica. "More Hrvatskoj ne znači samo turizam. S morem se živi. Htjela sam senzbilizirati našu domaću i europsku javnost da treba uložiti sredstva da bi se očuvala hrvatska pomorska baština, posebno falkuša, vrsta starohrvatskog ribarskog broda", rekla je zastupnica Šuica.
Konferencija "Hrvatska maritimna baština - nasljeđe za budućnost" organizirana je na poticaj Joška Božanića, osnivača Ars Halieutice, a na njoj su sudjelovali brojni stručnjaci i gosti iz Hrvatske te predstavnici Europske komisije.
Božanić je predstavio drevnu barku falkušu, gajetu ribara iz Komiže.
"U fokusu moga interesa je falkuša jer se njome bavim zadnjih 30 godina. Falkuša nije samo brod, nego i jezik, priče, usmena knjiženvnost, leksik. Sve je to sastavni dio ove priče i mi je uvijek prezentiramo kao interdisciplinarni projekt u koji su uključeni razni stručnjaci", rekao je Božanić.
Program Ars Halieutica započet je 1986. projektom rekonstrukcije gajete falkuše. Falkuša je tradicionalna brodica viških ribara, duga 9 metara, a bila je u uporabi do polovice 20. stoljeća.
Luka Mudronja, sa Sveučilišta u Splitu, prezentirao je murtersku tradiciju i tradicionalnu regatu, ustanovljenu kako bi se promovirala betinska gajeta, drveni brod koji su stoljećima koristili težaci i ribari.
O portugalskim iskustvima korištenja pomorske baštine kao čimbenika za poticanje gospodarstva i zapošljavanja govorila je eurozastupnica Monteiro De Aguiar.
Europsku komisiju predstavljao je direktor Opće uprave za pomorske poslove Christos Economou. Economou je rekao da je pomorska baština, prije svega kulturna baština, ali i ekonomski resurs, koji treba koristiti za rast i zapošljavanje.
Komisija već nekoliko godina financira programe koji imaju za cilj korištenje toga kulturnog nasljeđa kao ekonomskog resursa. Komisija objavljuje natječaje na kojima se biraju najbolji projekti i koji se onda sufinanciraju iz europskog proračuna.
Božanić kaže da u Hrvatskoj postoji svijest da je ta baština i ekonomski resurs, ali da se ne realizira.
"To je veliki potencijal, ali teško je ovakve projekte gurati samo na temelju entuzijazma, iako bez entuzijazma ne bi ni bilo projekta falkuša. Treba nam pomoć hrvatskih i europskih institucija. Da bi projekt donosio novac, treba uložiti novac", rekao je Božanić.
(Hina/FaH)