Transformativna moć turizma i porast riječnih krstarenja u Europi i Hrvatskoj, pogotovo na Dunavu uz Vukovar, samo su neke od brojnih znanstveno-istraživačkih tema kojima se ove godine bavi zagrebački Institut za turizam, istaknuli su u srijedu na susretu s novinarima predstavnici tog Instituta. Institut za turizam iz Zagreba jedna je od 26 znanstvenih institucija u Hrvatskoj i jedna od rijetkih koja od 1959. glavninu svog rada temelji na istraživanjima različitih aspekata turizma te kreiranju razvojnih turističkih planova brojnih destinacija, a jedan od dokumenata koji su izradili je i Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine. "Najviše se bavimo s četiri teme - ekonomskim utjecajima turizma kroz izradu turističke satelistke bilance TSA, ponašanjem i potrošnjom turista kroz istraživanje TOMAS, održivim razvojem i upravljanjem turizma te prometom i okolišem", izdvojila je ravnateljica Instituta Sanda Čorak.
Transformativna moć turizma i porast riječnih krstarenja u Europi i Hrvatskoj, pogotovo na Dunavu uz Vukovar, samo su neke od brojnih znanstveno-istraživačkih tema kojima se ove godine bavi zagrebački Institut za turizam, istaknuli su u srijedu na susretu s novinarima predstavnici tog Instituta.
Institut za turizam iz Zagreba jedna je od 26 znanstvenih institucija u Hrvatskoj i jedna od rijetkih koja od 1959. glavninu svog rada temelji na istraživanjima različitih aspekata turizma te kreiranju razvojnih turističkih planova brojnih destinacija, a jedan od dokumenata koji su izradili je i Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine.
"Najviše se bavimo s četiri teme - ekonomskim utjecajima turizma kroz izradu turističke satelistke bilance TSA, ponašanjem i potrošnjom turista kroz istraživanje TOMAS, održivim razvojem i upravljanjem turizma te prometom i okolišem", izdvojila je ravnateljica Instituta Sanda Čorak.
Ovu godinu obilježava i projekt s istraživanjem Transturizam odnosno Transformativna moć turizma. To su radili u suradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom (UNWTO), temeljem lani potpisanog ugovora, a zajedno su to predstavili na svjetskoj turističkoj burzi ITB u ožujku ove godine u Berlinu.
"Osnova tog projekta i našeg pristupa, za što smo dobili brojne pohvale iz svijeta, je da turizam promatramo kao djelatnost koja ima snagu i moć transformirati sredine u kojima se razvija, a time i cijeli svijet u novo, bolje mjesto s novim vrijednostima u čemu su manje važni profit i tržišna komercijalizacija, a više društvene i moralne vrijednosti koje turizam, s više od 1,2 milijarde ljudi koji turistički putuju svijetom, itekako može razviti", naglasila je Renata Tomljenović iz Instituta.
Dodala je i da se tu više radi o uvažavanju društvenih utjecaja turizma s manjim fokusom na brojke, za što su im neki rekli i da je previše radikalan pristup, no UNWTO je taj pristup prihvatio u svoje programe jer vodi ka održivosti turizma i zajednica u kojima se razvija, kao i stvaranju novih turističkih proizvoda koje zanimaju tzv. kulturne i druge kreativce željne duhovnih, kulturnih, ekoloških i drugih doživljaja i iskustava na putovanjima.
Tomljenović je najavila da će za oko dva mjeseca predstaviti i dodatno istraživanje o toj temi koje su proveli na uzorku od dvije tisuće ispitanika u četiri zemlje (Hrvatska, Mađarska, Njemačka i Velika Britanija), gdje se već po prvim podacima može iščitati da oko 70 posto ispitanika želi i ide prema takvim vrijednostima pri izboru putovanja.
Važna tema kojom se bave u novije vrijeme su i riječna krstarenja o čemu nema puno istraživanja, pa ni u Hrvatskoj, koja se na ruti riječnih 'kruzera' našla najviše (za sada) zahvaljujući Dunavu i lučkom pristaništu u Vukovaru i u nekoliko manjih okolnih mjesta/sela.
"Rastuća ponuda i potražnja riječnih krstarenja u Europi je 2014. obuhvatila više od 1,1 milijuna putnika, ili njih oko 50 tisuća više nego u 2013. godini, a rast se nastavlja i ove godine, tim više što je Europa jedna od vodećih regija za tu ponudu u svijetu koju najviše traže oni s više od 50 godina te turisti iz SAD-a, Kanade, Njemačke, Velike Britanije i Francuske", kazala je Zrinka Marušić iz Instituta.
U Hrvatskoj su ta krstarenja većinom vezana za Dunav i Vukovar, gdje je prošle godine tim putem došlo 40 tisuća putnika, od kojih su 67 posto bili Amerikanci i većinom stariji od 65 godina.
"Prosječna potrošnja po osobi na riječnom krstarenju bila je 2013. oko 11 eura, od čega je 8 eura išlo za kupnju na kopnu, a nešto više prosječno po osobi ili 24 eura trošili su članovi posade. Temeljem toga procjenjuje se da su ukupni prihodi od riječnih krstarenja u Hrvatskoj u toj godini iznosili oko 1,1 milijun eura, od čega se oko 47 posto odnosilo na prihode od kupnje goriva za brodove, a ostalo na potrošnju na kopnu", iznijela je Marušić dodajući da ti prihodi svake godine rastu za oko 10 do 15 posto.
Osim tih, od ostalih projekata na kojima rade ove godine, Čorak je izdvojila još projekte Erasmus+ (oko privatnog smještaja u pet europskih zemalja), ekološki projekt s Plavim svijetom s Lošinja te planove razvoja turizma za Zagrebačku, Međimursku i Primorsko-goransku županiju te otok Krk, grad Pag i općinu Medulin. (Hina)