Muzej Apoksiomena u palači Kvarner u Malom Lošinju bit će otvoren 30. travnja i Apoksiomen će se tako "vratiti kući", najavljeno je u petak na konferenciji za novinare u Muzeju Mimari na kojoj su završetak toga opsežnoga projekta pozdravili i dvojica ministara - kulture Zlatko Hasanbegović i turizma Anton Kliman te gradonačelnik Malog Lošinja Gari Capelli. Ministar turizma Anton Kliman posvjedočio je kako je riječ o veliku događaju za turizam, jer je to pravi destinacijski proizvod te dobar primjer rada u turizmu kada se, dodao je, "turizam ne dešava nego njime upravljamo". Uz čestitke gradonačelniku i svim turističkim djelatnicima u Malom Lošinju, Kliman je istaknuo kako je to i snažan zamah za daljnji razvoj turizma u Malom Lošinju. Smatra da je to i dobar putokaz svima da se bogato kulturno blago kojega, rekao je, u Hrvatskoj ima na pretek, dobro upotrijebi za razvoj turizma. Dodao je kako je "sreća da Mali Lošinj ima takvu gradsku upravu i tako dobar potencijal u turizmu za razvoj". Ohrabrio je sve koji imaju slične potencijale da slijede primjer Malog Lošinja.
Muzej Apoksiomena u palači Kvarner u Malom Lošinju bit će otvoren 30. travnja i Apoksiomen će se tako "vratiti kući", najavljeno je u petak na konferenciji za novinare u Muzeju Mimari na kojoj su završetak toga opsežnoga projekta pozdravili i dvojica ministara - kulture Zlatko Hasanbegović i turizma Anton Kliman te gradonačelnik Malog Lošinja Gari Capelli.
Ministar turizma Anton Kliman posvjedočio je kako je riječ o veliku događaju za turizam, jer je to pravi destinacijski proizvod te dobar primjer rada u turizmu kada se, dodao je, "turizam ne dešava nego njime upravljamo".
Uz čestitke gradonačelniku i svim turističkim djelatnicima u Malom Lošinju, Kliman je istaknuo kako je to i snažan zamah za daljnji razvoj turizma u Malom Lošinju. Smatra da je to i dobar putokaz svima da se bogato kulturno blago kojega, rekao je, u Hrvatskoj ima na pretek, dobro upotrijebi za razvoj turizma. Dodao je kako je "sreća da Mali Lošinj ima takvu gradsku upravu i tako dobar potencijal u turizmu za razvoj". Ohrabrio je sve koji imaju slične potencijale da slijede primjer Malog Lošinja.
Antički brončani kip Apoksiomena visok 192 centimetra i težak 300 kilograma - jedina pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana time će se smjestiti u svome domu - rekonstruiranoj palači Kvarner u čiju je prenamjenu u muzej za, kako je rečeno "samo jedan, ali izuzetan izložak", utrošeno 25 milijuna kuna što su u jednakom iznosu od po 12,5 milijuna kuna financirali Ministarstvo kulture i grad Mali Lošinj.
Palača Kvarner kuća je u nizu koja oblikuje lošinjsku Rivu i gradsko pročelje, a tijekom povijesti doživjela je niz prenamjena i rekonstrukcija. Njezina prenamjena u Muzej Apoksiomena počela je 2012. godine po arhitektonskome konceptu i projektu Saše Randića i Idisa Turata koji su 2009. sa svojim suradničkim timom pobijedili na natječaju.
Povijest Apoksiomena
Prepostavlja se da je antički kip Apoksiomena 'završio' u moru početkom 1. stoljeća zbog jaka nevremena i opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtva bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal. Nakon što ga je 1996. kod otočića Vele Orjule 1996. pronašao i fotografirao belgijski turist Rene Wouters, nalaz je dvije godine kasnije prijavljen hrvatskome Ministarstvu kulture.
Stručnjaci Ministarstva kulture i Arheološkoga muzeja u Zadru - 14 ronilaca specijalne policije izronili su kip 27. travnja 1999. , a u akciji istraživanja lokaliteta i vađenja kipa sudjelovali su znanstvenici iz pet zemalja. Zbog početnih pokazatelja da se radi o remek-djelu antičke skulpture projekt dobio i međunarodnu dimenziju te su se u njega, uz hrvatske stručnjake uključivali i kolege iz Belgije, Velike Britanije, Italije, Austrije, Njemačke i SAD-a.
Budući da je desalinizacija bila preduvjet za restauratorske radove, Apoksiomen se u bazenu sa slatkom vodom odsoljavao do listopada 2000., kada su počeli konzervatorsko-restauratorski radovi koji su se izvodili u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu pod vodstvom restauratora Giuliana Tordija, a u suradnji s Antoniom Šerbetićem, voditeljem radionice za metal Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Nakon restauracije Apoksiomen je bio privremeno smješten u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a kako je podsjetio gradonačelnik Capelli, bio je izlagan je i u galeriji Sainsbury Britanskog Muzeja u Londonu na izložbi "Definicija ljepote: tijelo u starogrčkoj umjetnosti", u muzeju Paul Getty u Los Angelesu, te u Louvreu u Parizu u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj.
Od osam dosad poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu, lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan, a njegov autor je nepoznat. (Hina)