U Berlinu paralelno s najvećom svjetskom turističkom burzom odvija se i najveći svjetski turistički kongres kojega u tri dana obiđe 20.000 posjetitelja.
Prema upravo objavljenim rezultatima turističkih kretanja (Global Tavel Monitor) IPK konzultantske kuće, 40 posto svih ispitanika izjavilo je da bi sigurnosne prijetnje mogle promijeniti njihovu odluku o putovanju; 15 % njih je izjavilo da neće putovati u inozemstvo ili neće uopće putovati, a 25 posto ispitanika namjerava putovati u inozemstvo samo u sigurne destinacije.
Hrvatska mora sve svoje snage angažirati na očuvanju percepcije sigurne i ljubazne destinacije.
2016. godina bi istodobno mogla biti prva godina u kojoj će biti zabilježeno više domaćih nego inozemnih turističkih putovanja. Kada ostaju doma, Nijemci najviše putuju u Mecklenburg-Vorpommern i Bayern, a sve češće putuju i prema istočnim susjedima.
Baltičke zemlje Litva, Letonija i Estonija godinama su se trudile objasniti da „Baltik nije Balkan“. Najzad, prošle 2015. godine Nijemci su s čelne pozicije stranih gostiju „smijenili“ Ruse.
Istočno more sa svojih 2000 otoka, Riga, Talin privlače sve više Nijemaca na putovanja koja uključuju dvije ili sve tri zemlje. Nijemci otkrivaju istok pa sve više odabiru zemlje poput Rumunjske, Slovačke, Bugarske, ali Poljska je pravi hit.
U 2015. godini Poljsku je posjetilo 6 milijuna Nijemaca s ostvarenim rastom od 5,7 posto. Svaki treći turist u Poljskoj je Nijemac, a omiljeni ciljevi putovanja su kupanje (obitelji), medicinski tretmani i kure (seniori) i wellness (parovi). Omiljene destinacije su Istočno more (Ostsee) i Masurija. Jedan od glavnih motiva putovanja u Poljsku su povoljne cijene smještaja i vanpansionskih usluga.
Jaki je franak 2015. godine snažno utjecao na smanjenje dolazaka njemačkih turista u Švicarsku, za čak 10,8 u dolascima i 12,3 posto u noćenjima. Kako njemačko tržište drži udio od 20 posto u inozemnim dolascima, ovaj su minus morali nadoknaditi plusovi iz čak 10 drugih emitivnih tržišta: Kine, Velike Britanije, SAD-a, Indije, Južne Koreje, Tajlanda, Turske, Australije i Brazila. Zahvaljujući pozitivnim kretanjima s tih tržišta, švicarski je turistički promet ostao na razini 2014. godine.
U Hrvatskoj, u posljednje vrijeme često spominjani prof. dr. Hans-Werner Sinn na ITB kongresu predstavio je pregled svjetske ekonomske situacije prema istraživanjima IFO instituta.
Alarmna lampica na stolu svjetske ekonomije upalila se početkom ove godine kad se počelo govoriti o kolapsu vrijednosti kineskih dionica. Objavljeni podaci govore o padu kineskog izvoza za 11 posto, ali i o padu uvoza za 19 posto, što izaziva sumnju u vjerodostojnost podataka, jer bi takvo stanje značilo ekonomski kolaps.
Trenutno zaustavljen pad mogao bi se nastaviti kroz sljedećih 6 mjeseci. Sve BRIC zemlje „su u nevolji“. Brazil je navodno dotaknuo dno, Rusija je teško pogođena padom vrijednosti energenata, Indija koja je bila pretekla Kinu, također pada.
U eurozoni očekivanja padaju. Najviše stope nezaposlenosti imaju Grčka (24,6%) Španjolska (20,4%), Portugal (12,2%), Italija (11,5%), Francuska (10,2%), Irska (8,6%).
Hrvatska nije obuhvaćena ovim pregledom, jer nije u Eurozoni, odnosno ne koristi euro kao sredstvo plaćanja.
Minus BDP-a imaju Španjolska (3,7%), Portugal (6,2%), Italija (8,8%). Razina proizvodnje u odnosu na prijelomnu 2008. godinu je u Španjolskoj 75,7 %, u Grčkoj 73,7 %, u Italiji 76,1 %, Francuskoj 84,7 %, Portugalu 88,6 %, u Irskoj 146,8 posto.
USA ima dobre pokazatelje, nezaposlenost je na najnižoj razini u posljednjih 10 godina: 4,9 posto. Američki dolar ima realni paritet s eurom na razini 1,11 - dakle Amerikancima već dugo nije bilo povoljnije putovanje u Europu.
Njemačka stoji najbolje, ali javlja se strah od „refleksnog kolapsa“. Ako kolabiraju važna izvozna tržišta, izvozno orijentirana njemačka ekonomija također će osjetiti taj problem.
U Njemačkoj je situacija bolja zahvaljujući „povlačenju“ investicijskog kapitala u zemlju. Investira se u Njemačkoj i to najviše kroz građevinski sektor koji upošljava najširi sloj stanovništva i već „uvlači“ u posao i izbjeglice.
Prošla je 2015. u investicijama u građevinski sektor na razini 1994. godine kad se masovno investiralo u obnovu istočnog dijela zemlje. Njemačka ima stopu nezaposlenosti 4,3 posto, indeks proizvodnje je na 98,8 u odnosu na prijelomnu 2008. godinu, s rastom BDP-a od 5,5 posto.
Cijene nekretnina rastu stalno i porasle su, u odnosu na „nultu“ kriznu godinu, za 24 posto. No ovim se tempom rasta nekretnina stvara „balon“ koji bi kroz pet godina mogao „puknuti“. Austrija je već u toj poziciji, tamo su cijene porasle za 45%, kao i u Francuskoj gdje se je država pobrinula „napumpati“ sektor.
Predviđanja su doživjela korekciju za 1,5 posto. Globalno se planira rast turističkog prometa na razini od 3 posto. Azija će biti u padu, Japan također, USA će stagnirati, Kanadi se predviđa pad od 3 posto, a Europa će kao emitivno tržište rasti za 2 posto.
To su imperativi opstanka na turističkom tržištu. O tržišnim trendovima, utjecaju digitalne industrijske revolucije na turizam i ostalim zanimljivostima u idućem nastavku.
(tekst i fotografije: Nedo Pinezić)