Kvarner je u prosincu 2015. u odnosu na prosinac 2014. godine posjetilo 6 posto više gostiju koji su ostvarili 8 posto više noćenja (31.973 dolazaka i 86.048 noćenja). Strani gosti su ostvarili 65 posto noćenja, a domaći 35 posto.
U prosincu su najbrojniji gosti na Kvarneru bili domaći gosti koji su ostvarili 11.873 dolazaka i 30.100 noćenja. Iako su tijekom prosinca na Kvarneru boravili gosti iz 66 stranih zemalja, samo gosti iz prve 4 zemlje s najvećim brojem noćenja ostvarili su 80 posto inozemnog turističkog prometa. Riječ je o gostima iz Austrije, Italije, Njemačke i Slovenije. Među njima najveći rast bilježe Nijemci s 22 posto više dolazaka i 15 posto više noćenja.
Opatijska rivijera je subregija na kojoj je ostvareno najviše noćenja: 54 posto od ukupnog broja. Na drugom mjestu je riječko područje s 14 posto ostvarenih noćenja, slijedi otok Lošinj s 13%, otok Krk sa 7%, Gorski kotar sa 6% te Crikvenička rivijera s 5%. Najveći porast turističkog prometa ostvario je otok Krk: 59% više dolazaka i 81% više noćenja. Ukupno je 74 posto noćenja ostvareno u hotelima (63.509 noćenja, 1% više), 20 posto u privatnom smještaju (17.598 noćenja, 6% više), a 6 posto u kampovima, odmaralištima i ostalom smještaju (4.941 noćenje, 22% više).
2015. godina na Kvarneru
U razdoblju siječanj - prosinac 2015. godine ostvareno je 9 posto više dolazaka i 8 posto više noćenja, odnosno milijun noćenja više u odnosu na 2014. godinu.
Sličan, znatan porast turističkog prometa kakav je ostvaren tijekom 2015. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednjih 10 godina zabilježen je samo jednom i to 2011. godine kada je u odnosu na godinu prije ostvareno 10% više dolazaka i 7% više noćenja.
Rast u odnosu na 2013. godinu iznosi 3% u dolascima i 7% u noćenjima, a u odnosu na 2000. godinu na Kvarneru je tijekom 2015. godine boravilo 50% više gostiju.
Kvarner 2015. godinu u brojkama zaključuje s 2.460.981 dolaskom i 13.149.734 noćenja, odnosno 200.000 dolazaka i 1.000.000 noćenja više u odnosu na 2014. godinu.
Domaći gosti ostvarili su 15% više dolazaka i 14% više noćenja (289.720 dolazaka i 1.200.274 noćenja). U ukupnom broju noćenja na domaće goste otpada 9% noćenja te bi se promatrani skupa s inozemnim gostima svrstali na treće mjesto po dolascima, odnosno peto po noćenjima.
Najviše gostiju tijekom 2015. godine na Kvarneru bilo je iz Njemačke. Njihov udjel u ukupnom broju inozemnih noćenja iznosi 30%, a tijekom 2015. godine ostvarili su 4% više dolazaka i 6% više noćenja (485.486 dolazaka i 3.601.569 noćenja). Nijemci su na prvom mjestu i po prosječnom trajanju boravka koji iznosi 7,4 dana.
Drugo mjesto s udjelom od 14,5% pripada gostima iz Slovenije koji su ostvarili porast u dolascima od 4% i noćenjima od 2% (321.646 dolazaka i 1.741.881 noćenja). Na trećem mjestu su gosti iz Austrije uz porast dolazaka od 8% i porast noćenja od 7% (276.550 dolazaka i 1.438.636 noćenja), a na četvrtom gosti iz Italije uz porast dolazaka i noćenja od 8% (251.960 dolazaka i 1.212.170 noćenja). Gosti iz Češke su na petom mjestu te su ostvarili porast dolazaka od 7% i porast noćenja od 6% (99.330 dolazaka i 652.124 noćenja). Šesto mjesto pripada gostima iz Mađarske koji među navedenima imaju najveći postotni porast: 19% više dolazaka i 17% više noćenja (126.478 dolazaka i 617.091 noćenja). Među ostalim zemljama najveći porast broja noćenja imaju gosti iz: Kine (+68%), Litve (+44%), Švedske (42%) i SAD-a (41%).
U strukturi noćenja prema subregijama najviše noćenja je ostvareno na otoku Krku (4.180.753 noćenja tj. 31,8%), slijede otok Lošinj (1.875.692 noćenja, tj. 14,3%), Opatijska rivijera (1.837.511 noćenja, tj. 14%), otok Rab (1.796.644 noćenja, tj. 13,7%), Crikvenička rivijera (1.548.841 noćenja, tj. 11,8%), otok Cres (818.278 noćenja, tj. 6,2%), Rivijera Novi Vinodolski (603.015 noćenja, tj. 4,6%), Riječko područje (407.770 noćenja, tj. 3,1%), te Gorski kotar (81.230 noćenja, tj. 0,6%).
U svim subregijama zabilježen je porast turističkog prometa i to: 10% više dolazaka i 9% više noćenja na otoku Krku; 5% više dolazaka i 3% više noćenja na otoku Lošinju; 6% više dolazaka i 8% više noćenja na Opatijskoj rivijeri; 5% više dolazaka i 4% više noćenja na otoku Rabu; 11% više dolazaka i 12% više noćenja na Crikveničkoj rivijeri; 6% više dolazaka i 4% više noćenja na otoku Cresu; 10% više dolazaka i 10% više noćenja na Rivijeri Novi Vinodolski; 16% više dolazaka i 20% više noćenja na Riječkom području te 9% više dolazaka i 20% više noćenja u Gorskom kotaru.
Prema vrsti smještaja, najveći broj noćenja ostvaren je u privatnom smještaju na koji otpada 43% od ukupnog broja noćenja, a ostvaren je i porast broja noćenja od 11%. 29% noćenja ostvareno je u hotelima (porast od 5%), a 26% u kampovima (porast od 5%). Na odmarališta i ostale vrste smještaja otpada isti postotak udjela u ukupnom broju noćenja i iznosi 1%. Boravak u privatnom smještaju je u prosjeku trajao 6,8 dana; u kampovima 6,1 dana te u hotelima 3,7 dana.
Turistima je na Kvarneru u 2015. godini bilo na raspolaganju 165.147 stalnih postelja koje u smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske predstavljaju udjel od 18,1%. Od tog broja, 54% kapaciteta je u privatnom smještaju, 26% u kampovima, a 17% u hotelima. Prosječna popunjenost tijekom 2015. godine iznosila je 22%.
Ako bi se sve prethodno navedeno pokušalo sažeti tek u par rečenica, može se zaključiti da je 2015. godina bila rekordna po ostvarenom turističkom prometu; da je zamjetan rast ostvaren na svim subregijama i kod gotovo svih inozemnih tržišta; da je u 2015. godini znatno povećan turistički promet domaćih gostiju te zaustavljen negativan trend kod gostiju iz Italije, da je Kvarner postao nezaobilazna stanica gostiju s dalekih tržišta koji ga obilaze u okviru europskih tura.