Prema prvim službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u studenome 2015. godine odmaralo se 191 tisuća turista (porast od 6 posto), koji su ostvarili 472 tisuće noćenja (porast od 5,5 posto). Od toga su strani turisti ostvarili 309 tisuća noćenja, što predstavlja porast od 4 posto, dok su domaći također ostvarili rast od 8,5 posto u noćenjima. Najviše noćenja u studenome bilježi Zagreb, gdje je ostvareno 116 tisuća noćenja (porast od 5,5 posto), odnosno gdje je ostvareno 62 tisuće dolazaka (porast od 3,5 posto). Na Kvarneru je u studenome zabilježen broj od 35 tisuće gostiju (porast od 8,5 posto), odnosno 89 tisuća noćenja (porast od 14 posto).
Prema prvim službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u studenome 2015. godine odmaralo se 191 tisuća turista (porast od 6 posto), koji su ostvarili 472 tisuće noćenja (porast od 5,5 posto). Od toga su strani turisti ostvarili 309 tisuća noćenja, što predstavlja porast od 4 posto, dok su domaći također ostvarili rast od 8,5 posto u noćenjima. Najviše noćenja u studenome bilježi Zagreb, gdje je ostvareno 116 tisuća noćenja (porast od 5,5 posto), odnosno gdje je ostvareno 62 tisuće dolazaka (porast od 3,5 posto). Na Kvarneru je u studenome zabilježen broj od 35 tisuće gostiju (porast od 8,5 posto), odnosno 89 tisuća noćenja (porast od 14 posto).
Slijedi Istra s 26 tisuća dolazaka (porast od 5 posto) i 83 tisuće noćenja (pad od 6 posto). U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 23 tisuće dolazaka (porast od 13,5 posto) te 71 tisućom noćenja (porast od čak 25 posto), dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno 20 tisuća dolazaka (pad od 4 posto) te 54 tisuće noćenja (pad od 1 posto). U Zadarskoj županiji odmaralo se 12 tisuća gostiju (porast od 3 posto), koji su ostvarili 30 tisuća noćenja (pad od 17 posto). Slijede Šibensko-kninska županija sa 7 tisuća dolazaka (porast od čak 47 posto) i 20 tisuća noćenja (porast od 33 posto) te Ličko-senjska županija sa 7 tisuća dolazaka (porast od 4 posto) i 10 tisuća noćenja (porast od 9 posto).
U studenome je najviše ostvarenih dolazaka s tržišta Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, BiH, SAD-a, Koreje, Srbije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva.
„Porast dolazaka turista i u mjesecu studenome ukazuje na činjenicu kako provedene aktivnosti Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, a koje se provode s ciljem produljenja turističke sezone, već sada daju dobre rezultate. Najbolje rezultate u studenome u odnosu na prošlu godinu pokazao je Grad Zagreb, što znači da turisti sve više prepoznaju i ostale čari naše zemlje, odnosno da im je sve zanimljivija i ponuda kontinenta. Turistički sektor je dosad u 2015. godini već premašio sve rekorde te očekujem da će se i tijekom mjeseca prosinca taj trend nastaviti. Cilj naših aktivnosti je pozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije koja nudi raznovrsnu i bogatu ponudu“, rekao je ministar turizma Darko Lorencin, dodavši kako je Hrvatska sve popularnije odredište među turistima s dalekih tržišta koji nas posjećuju tijekom čitave godine.
Sezona ukupno nikad uspješnija
U razdoblju od siječnja do studenoga u Hrvatskoj je na Jadranu i u Gradu Zagrebu boravilo ukupno 13 milijuna i 965 tisuća gostiju, koji su ostvarili 78 milijuna i 97 tisuća noćenja, što predstavlja poraste od 8,2 posto u dolascima, odnosno od 6,7 posto u noćenjima u usporedbi s istim razdobljem lani.
„Izuzetno veseli činjenica što je i u mjesecu studenome nastavljen trend rasta turističkog prometa, a isto očekujemo i za nadolazeće blagdane, odnosno za mjesec prosinac u cjelini. Jasno je kako su se naše najave o dobroj sezoni pokazale točnima, a cilj je da isto ponovimo i sljedeće godine. U Hrvatskoj turističkoj zajednici već smo krenuli s konkretnim aktivnostima pripreme sezone i promocije naših destinacija te sam siguran kako će hrvatski turizam i u 2016. godini opravdati naša očekivanja“, rekao je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.
Od siječnja do studenoga najveći broj noćenja ostvaren je u Istarskoj županiji s 23 milijuna i 496 tisuća (porast od 6 posto), a u Istri je ostvareno i 3 milijuna i 526 tisuća dolazaka (porast od 8,6 posto). Odlični rezultati ostvareni su i u Splitsko-dalmatinskoj županiji s 14 milijuna i 583 tisuća noćenja (porast od 8,4 posto) i 2 milijuna i 584 tisuće dolazaka (porast od 9,3 posto). Na trećem mjestu po ostvarenim noćenjima nalazi se Kvarner s 13 milijuna i 125 tisuća noćenja (porast od 7,8 posto) te 2 milijuna i 439 tisuća dolazaka (porast od 8,6 posto). Slijede Zadarska županija s 10 milijuna i 693 tisuće noćenja (porast od 6,2 posto) te milijun i 528 tisuća dolazaka (porast od 5,4 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija sa 6 milijuna i 743 tisuće noćenja (porast od 4,4 posto) te milijun i 489 tisuće dolazaka (porast od 6,6 posto).
U navedenom je razdoblju u Šibensko-kninskoj županiji ostvareno 5 milijuna i 615 tisuća noćenja (porast od 5,6 posto) te 879 tisuće dolazaka (porast od 5,6 posto), dok je u Ličko-senjskoj županiji ostvareno 2 milijuna i 192 tisuće noćenja (porast od 8 posto) te 569 tisuće dolazaka (porast od 9,5 posto). U Gradu Zagrebu ostvareno je 1 milijun i 649 tisuća noćenja (porast od 12 posto) i 952 tisuća dolazaka (porast od 11,3 posto).
Deset najjačih tržišta u razdoblju od siječnja do listopada po udjelu u noćenjima su: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska te Mađarska.