Cikloturizam je među vodećim globalnim turističkim trendovima koji se sve jače razvija i u Hrvatskoj i regiji čemu pridonosi njihovo uključivanje u projekt umrežavanja biciklističkih i cikloturističkih staza EuroVelo, kojim se do 2020. planira uspostava 14 europskih ruta ukupne duljine 70 tisuća kilometara.
Istaknuto je to danas na drugoj ovogodišnjoj projektnoj radionici o razvoju cikloturizma u Hrvatskoj i regiji, koja je u organizaciji Sindikata biciklista i Dunavskog centra kompetencije okupila 50-ak sudionika. Među njima su bili i predstavnici ministarstava turizma te pomorstva, prometa i infrastrukture, kao i oni iz Bugarske, Rumunjske i Srbije koji se s hrvatskim partnerima dogovaraju o uspostavi biciklističkih ruta uz Dunav te osnivanju koordinacijskog regionalnog centra EuroVelo po uzoru na već osnovanih takvih 15-ak centara diljem Europe.
Pokretač i glavni koordinator projekta EuroVelo je Europska cikloturistička federacija (European Cycling Federation) čiji je predstavnik Jesus Freire na radionici naglasio da se taj projekt sufinancira iz EU fondova te da se u razdoblju trajanja projekta od 2014. do 2020. u Europi planira uspostaviti, obilježiti i umrežiti 14 grupiranih europskih ruta ukupne dužine od oko 70 tisuća kilometara. Hrvatska se nalazi na minimalno dvije rute - mediteranskoj i baltčko-jadranskoj, a uz Bugarsku, Rumunjsku i Srbiju i u dunavskoj ruti, za što su dogovori u tijeku.
"Cikloturozam je velika prilika za sve zemlje u kojima se razvija, pa tako i za Hrvatsku i ostale zemlje u regiji, u kojima postoji velik potencijal 'izazovnih' puteva i budućih staza koje treba pretvoriti u biciklističko-turističku infrastrukturu, pa turisti-biciklisti, a s njima i prihod sigurno neće izostati", poručio je Freire.
"Bicikliranje ili cycling europskoj ekonomiji pridonosi oko 44 milijardi eura godišnje, što je slično sektoru kružnih putovanja brodovima ili 'cruisinga', a također je to sektor koji dosta zapošljava, samo u Europi oko pola milijuna ljudi", istaknuo je Freire koji smatra da se u Hrvatskoj može jednako kvalitetno razvijati na obali s otocima i na kontinentu.
U članstvu te Federacije je 80 'cycling' organizacija, među kojima i Sindikat biciklista iz Hrvatske, koji okuplja oko dvije tisuće članova i čiji je predstavnik Marko Stančec kazao kako očekuju da ministarstva turizma te pomorstva, prometa i infrastrukture, kao i Hrvatska turistička zajednica za taj projekt apliciraju za sredstva iz EU fondova,
"Nadamo se da će oni to učiniti jer iz europske Federacije žele Hrvatsku u projektu EuroVelo za što su sve već uključene zemlje, njih 15-ak, dobile sredstva iz EU fondova, no kada će ta prijava ići još ne znamo, kao ni kada će se osnovati regionalni centar EuroVelo u Hrvatskoj ili negdje u regiji", kazao je Stančec dodajući da će se u iduća dva mjeseca oko osnivanja tog centra održati brojni operativni sastanci.
Kazao je da veseli što Hrvatska od ove godine ima akcijski plan razvoja cikloturizma kojeg je predstavio Zoran Klarić iz Instituta za turizam naglasivši da se Hrvatska opredijelila za razvoj te ponude, ali da joj nedostaje dosta infrastrukture (staze, odmorišta i slično) te turistička ponuda tipa 'bike&bed' koju takvi turisti najviše traže.
"Puno toga je već učinjeno u Istri, velikih pomaka ima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji i vjerujem da će se to ubrzano razvijati i drugdje, jer je akcijskim planom predviđeno da do 2020. Hrvatska postane jedna od poželjnijih cikloturističkih destinacija u svijetu", kazao je Klarić poručivši da o tom segmentu najbolje govore podaci da u Europi trenutno ima više od 60 milijuna aktivnih biciklista te da u prosjeku cikloturisti troše i do 30 posto više od klasičnih turista.
(Hina)