MINISTARSTVO TURIZMA

Na temelju članka 35. stavka 2. i članka 45. stavka 1. Zakona o turističkoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 8/96.), ministar turizma, donosi

PRAVILNIK

O STRUČNOM ISPITU ZA TURISTIČKE VODIČE I ISPITNOM PROGRAMU ZA TURISTIČKE PRATITELJE

Ovim Pravilnikom propisuje se način polaganja stručnog ispita za turističke vodiče, ispitni program za turističke vodiče, sastav ispitne komisije, te ispitni program za turističke pratitelje.

Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom na visokom učilištu koje za provođenje stručnih ispita za turističke vodiče odredi ministar turizma.

Ispit za turističkog pratitelja polaže se pred ispitnom komisijom koju imenuje putnička agencija, a može se polagati i pred ispitnom komisijom koju imenuje više putničkih agencija, ako ispit za turističkog pratitelja putničke agencije organiziraju zajedno.

Polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča obavlja se na način propisan ovim Pravilnikom, a prema ispitnom programu i nastavnom planu koji čine sastavni dio ovoga Pravilnika.

Ispitni program i nastavni plan za turističke vodiče sastoji se od općeg i posebnog dijela.

Opći dio stručnog ispita za turističke vodiče kandidati polažu prema općem dijelu ispitnog programa i nastavnog plana koji je jedinstven za sve kandidate koji pristupe polaganju ispita za turističke vodiče.

Posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče kandidati polažu prema posebnom dijelu ispitnog programa i nastavnog plana za turističke vodiče, a ispit se sastoji od ispitnog programa za pojedinu županiju, odnosno od ispitnog programa za više županija, ukoliko se pred jednom ispitnom komisijom ispit polaže i za više županija.

Kandidat ima pravo polagati posebni dio stručnog ispita za jednu ili više županija, a prema ispitnom programu za te županije.

Sjedišta visokih učilišta za koja se osniva ispitna komisija i na kojima se organizira polaganje stručnog ispita za turističke vodiče su:

- Za Županiju Dubrovačko-neretvansku: Dubrovnik;

- Za županije: Splitsko-dalmatinsku i Šibensku: Split;

- Za Županiju Zadarsko-kninsku: Zadar;

- Za županije: Primorsko-goransku i Ličko-senjsku: Opatija;

- Za Županiju Istarsku: Pula;

- Za Grad Zagreb, te za županije: Zagrebačku, Krapinsko-
-zagorsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Koprivničko-križevačku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku, Međimursku i Varaždinsku: Zagreb;

- Za županije: Osiječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku: Osijek.

Turistički vodič ima pravo pružati usluge turističkog vodiča samo na području one županije odnosno onih županija, za koje je, nakon položenog općeg dijela položio i posebni dio ispitnog programa odnosno u skladu s izdatim uvjerenjem.

Svaki kandidat za polaganje ispita za turističkog vodiča kao i turistički vodič koji je već položio ispit za područje jedne ili više županija, ima pravo polagati posebni dio ispitnog programa i za područja drugih županija na odgovarajućem visokom učilištu koje je određeno za provođenje ispita.

Turističkom vodiču koji je položio ispit za turističkog vodiča za područje jedne ili više županija, u slučaju da pristupi polaganju ispita za područje neke druge županije ili županija za koje još nije položio ispit, priznaje se već ranije položeni opći dio ispita.

Ispitnu komisiju pred kojom kandidati za turističkog vodiča polažu stručni ispit, za svako visoko učilište koje je određeno sukladno članku 2. ovoga Pravilnika, rješenjem imenuje ministar turizma.

U ispitnu komisiju pred kojom kandidati za turističkog vodiča polažu ispit, kao članovi, imenuju se nastavnici visokih učilišta, stručni djelatnici Ministarstva turizma, kao i drugi stručni djelatnici na području turizma koji moraju imati visoku stručnu spremu društvenog usmjerenja, te iskustvo od najmanje pet godina provedenih na radu u turističkoj djelatnosti ili na radu koji je u svezi s turističkom djelatnošću.

Članovi ispitne komisije, pored održavanja ispita, dužni su održati na seminaru za turističke vodiče i predavanja u predviđenom broju sati.

U ispitinu komisiju jednog člana imenuje se iz društva turističkih vodiča područja za koje se polaže posebni dio ispita.

Ako društvo turističkih vodiča nije osnovano na području za koje se održavaju stručni ispiti za turističke vodiče, u ispitnu komisiju jednog člana imenuje se na prijedlog Hrvatske udruge društava turističkih vodiča.

Ispitna komisija za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od predsjednika ispitne komisije, tajnika ispitne komisije i najmanje tri člana.

Ispitna komisija:

1. utvrđuje pravovaljanost prijava za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča;

2. utvrđuje popis prijavljenih kandidata za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča;

3. ispituje kandidata i utvrđuje uspjeh kandidata.

Predsjednik Ispitne komisije:

1. utvrđuje datum održavanja i raspored polaganja stručnog ispita za turističkog vodiča;

2. rukovodi radom ispitne komisije;

3. brine da se rad ispitne komisije odvija u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom, te da tajnik ispitne komisije vodi zapisnik o radu ispitne komisije.

Nadzor nad radom ispitne komisije provodi Ministarstvo turizma.

Kadidat koji želi polagati stručni ispit za turističkog vodiča, nakon objavljenog oglasa o održavanju seminara i ispita za turističke vodiče, podnosi prijavu ispitnoj komisiji u roku određenom u oglasu.

U prijavi kandidat treba navesti iz kojeg stranog odnosno kojih stranih jezika želi polagati ispit.

Obveze iz stavka 2. ovoga članka oslobođeni su jedino kandidati koji su stekli zvanje profesora stranog jezika na filozofskom fakultetu, iz jezika za koji su stekli to zvanje.

Kandidat koji želi polagati stručni ispit za turističkog vodiča dužan je prije ispita pohađati seminar za turističkog vodiča.

Uz prijavu za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča, kandidat je dužan priložiti:

1. dokaz da je uplatio iznos naknade troškova seminara i ispita kojeg je utvrdila ispitna komisija,

2. potvrdu visokog učilišta o pohađanju seminara za turističke vodiče,

3. Izjavu za koju županiju želi polagati ispit, u slučaju kada se na jednoj visokoškolskoj ustanovi ispit za turističke vodiče polaže za više županija odjedanput.

Opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča obuhvaća sljedeće predmete:

1. Politički sustav Republike Hrvatske;

2. Gospodarski sustav Republike Hrvatske;

3. Osnove turizma i uvod u turističko poslovanje;

4. Osnove turističkog zakonodavstva;

5. Hrvatska povijest;

6. Turistički zemljopis Hrvatske;

7. Kulturno-povijesni spomenici i druge znamenitosti Hrvatske;

8. Kultura govorenja i pisanja;

9. Strani jezik.

Posebni dio stručnog ispita za turističkog vodiča obuhvaća ispitnu materiju po pojedinim županijama iz sljedećih područja:

1. Povijesni razvitak;

2. Urbanistički razvitak;

3. Gospodarski razvitak;

4. Topografska orijentacija;

5. Razvitak športa;

6. Glazbeni razvitak i kazališni život;

7. Književnici;

8. Nakladnička djelatnost, radio-televizija, film;

9. Umjetničke, kulturne i znanstvene institucije;

10. Muzejske ustanove;

11. Kulturno-povijesni spomenici (kulturna baština);

12. Prirodna baština (osobito zaštićeni dijelovi prirode);

13. Turistička ponuda;

14. Manifestacije;

15. Ostale zanimljivosti.

Broj nastavnih sati i sadržaj po pojedinom području posebnog dijela ispitnog programa utvrđuje ispitna komisija prije raspisivanja oglasa za polaganje stručnih ispita za turističke vodiče.

Stručni ispit za turističkog vodiča sastoji se od usmenog, pismenog i praktičnog dijela.

Praktični dio ispita obvezno se izvodi prilikom polaganja posebnog dijela ispita.

Ocjena uspjeha o ispitu je "položio" ili "nije položio".

O položenom ispitu, visoko učilište na kojem je bilo organizirano polaganje ispita kandidatu izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu za turističkog vodiča.

U uvjerenju se, osim osobnih podataka o turističkom vodiču, obvezno navodi područje županije odnosno županija za koje je turistički vodič položio ispit, kao i strani jezik odnosno strane jezike na kojima je turistički vodič ovlašten pružati svoje usluge.

Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča ne može pristupiti polaganju stručnog ispita iz posebnog dijela programa.

Kandidat koji nije položio ispit može ponovno pristupiti polaganju ispita u sljedećem ispitnom roku.

U tijeku polaganja ispita vodi se zapisnik za svakog kandidata posebno i to na način da se za svakog kandidata u zapisnik posebno unose pitanja postavljena u pojedinom predmetu.

Zapisnik potpisuju predsjednik i članovi ispitne komisije, te tajnik ispitne komisije.

Zapisnik se, zajedno s drugom dokumentacijom ispita, obvezno trajno čuva u arhivu visokog učilišta.

Tajnik ispitne komisije obavlja ove poslove:

- vodi zapisnik za svakog kandidata posebno;

- brine se da kandidat bude upoznat s rasporedom polaganja ispita;

- sastavlja izvještaj o rezultatu ispita;

- obavlja i ostale poslove u svezi s radom ispitne komisije.

Svu dokumentaciju ispita čuva tajnik ispitne komisije pred kojom se polaže stručni ispit za turističkog vodiča.

Tajnik ispitne komisije pred kojom se polaže stručni ispit za turističkog vodiča obvezatno dostavlja popis kandidata koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča odgovarajućem društvu turističkih vodiča odnosno Hrvatskoj udruzi turističkih vodiča, ako za područje za koje se ispit polaže, još nije osnovano društvo turističkih vodiča.

Troškove seminara i ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističke vodiče snosi kandidat.

Visinu iznosa troškova iz predhodnog stavka za turističke vodiče utvrđuje ispitna komisija po kandidatu, a ovaj iznos objavljuje se zajedno s oglasom o provođenju seminara i ispita za turističke vodiče.

Polaganje ispita za turističke pratitelje obavlja se u putničkoj agenciji, prema ispitnom programu koji je utvrđen ovim Pravilnikom.

Prije polaganja ispita za turističke pratitelje, obvezno se održava tečaj za turističkog pratitelja.

Ispit za turističke pratitelje polaže se iz sljedećih predmeta koji su utvrđeni u ispitnom programu za turističke vodiče i turističke pratitelje - opći dio:

1. Politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske;

2. Osnove turizma i turističkog zakonodavstva;

3. Hrvatska povijest;

4. Kulturno-povijesni spomenici i druge znamenitosti Hrvatske;

5. Turistički zemljopis Hrvatske;

6. Kultura govorenja i pisanja;

7. Strani jezik.

Broj nastavnih sati i sadržaj iz pojedinog predmeta utvrđuje ispitna komisija putničke agencije.

Troškove tečaja i ispitne komisije za polaganje ispita za turističke pratitelje snosi kandidat, ukoliko navedene troškove ne snosi putnička agencija.

Visinu troškova za polaganje ispita za turističke pratitelje utvrđuje putnička agencija.

O položenom ispitu turističkim pratiteljima putnička agencija izdaje uvjerenje.

Turistički vodiči koji na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju položen stručni ispit za turističkog vodiča, nastavljaju s radom, ali su dužni najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika pribaviti odobrenje iz članka 30. Zakona o turističkoj djelatnosti.

Turistički vodiči koji na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju položen stručni ispit za turističkog vodiča:

1. za bivšu Srednjohrvatsku makroregiju - ovlašteni su pružati usluge turističkog vodiča za područje Grada Zagreba, te za područje županija: Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Međimurske i Varaždinske,

2. za bivšu Slavonsku makroregiju - ovlašteni su pružati usluge turističkog vodiča za područje županija: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske,

3. za bivšu Istarsko-primorsko-goransku i Ličku makroregiju - ovlašteni su pružati usluge turističkog vodiča za područje županija: Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske,

4. za bivšu Dalmatinsku makroregiju - ovlašteni su pružati usluge turističkog vodiča za područje županija: Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibenske i Zadarsko-ličke.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o polaganju stručnog ispita za turističke vodiče i ispita za turističke pratioce ("Narodne novine" br. 8/90).

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 31. prosinca 1996. godine.

Klasa: 011-01/96-01/20
Urbroj: 529-02/96-1
Zagreb, 18. lipnja 1996.

1. USPOSTAVA NEZAVISNE I SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE

Uspostava demokratske vlasti u Hrvatskoj (prvi demokratski izbori, pobjeda HDZ-a, saziv prvog višestranačkog Hrvatskog sabora)

Donošenje hrvatskog Ustava od 22. prosinca 1990.

Referendum o suverenosti i samostalnosti, objava nezavisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. i odluka Sabora od 8. listopada 1991.

Agresija na Hrvatsku i domovinski rat 1991.-1992. god.

2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI I NAČELA HRVATSKOG USTAVA

Ljudska prava, socijalna pravda, nepovredivost vlasništva, vladavina prava, višestranački sustav, ustavnost i zakonitost, načelo diobe vlasti, lokalna samouprava.

3. USTROJSTVO VLASTI DRŽAVE HRVATSKE

Hrvatski sabor (Zastupnički dom, Županijski dom - način njihova izbora, djelokrug)

Predsjednik Republike Hrvatske (izbor, prava i dužnosti)

Vlada Republike Hrvatske (imenovanje, odgovornost, struktura, ovlasti)

Sudbena vlast (samostalnost i neovisnost, Državno sudbeno vijeće, vrste sudova)

4. HRVATSKE POLITIČKE STRANKE I STRANAČKI SUSTAV

1. EKONOMSKE POSLJEDICE OSAMOSTALJENJA REPUBLIKE HRVATSKE

Dezintegracija ekonomskog prostora bivše Jugoslavije

Gubitak tržišta bivših socijalističkih zemalja

Domovinski rat

2. NAPUŠTANJE SOCIJALISTIČKOG PRIVREDNOG SUSTAVA I PRIJELAZ U PODUZETNIČKO TRŽIŠNO GOSPODARSTVO

Uvođenje tržišnih odnosa

Privatizacija i denacionalizacija

Reforma pravnog sustava

3. STABILIZACIJA GOSPODARSTVA

Specifičnosti stabilizacije u Republici Hrvatskoj

Obilježja stabilizacijskog plana iz 1992.

Stabilizacijski plan iz 1993. i njegovi rezultati

4. AKTIVIRANJE GOSPODARSKOG RAZVITKA

Poratna obnova

Restrukturiranje privrede

Normalizacija poslovanja (nelikvidnosti i nezaposlenosti)

5. EKONOMSKA ORIJENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE

Osnosi s Europskom Unijom

Odnosi sa zemljama centralne i istočne Europe

Odnosi s mediteranskim zemljama i zemljama u razvitku

Odnosi s balkanskim zemljama.

1. OSNOVNI POJMOVI U TURIZMU

Turist i turizam; turističko putovanje

Vrste turizma

Važnost i složenost turizma

Glavna obilježja turizma

Postanak i životni put turističkoga odredišta - destinacije

Osnovni činitelji razvoja turističke destinacije

Razvitak turizma

Suvremeni turizam

2. OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE

Poticaji i ograničenja turističke potražnje

Turističke potrebe i proces donošenja odluka o turističkom putovanju

Turistički motivi, aktivnosti i oblici turizma

3. ČINITELJI NUŽNI ZA RAZVOJ TURIZMA

Prijevoz

Turističke atrakcije

Smještaj i prehrana

Turističko posredovanje

4. UČINCI TURIZMA

Utjecaj turizma na gospodarski razvitak

Djelovanje razvitka turizma na prirodnu okolinu

Djelovanje razvitka turizma na društvo i kulturu

5. ORGANIZACIJA I PLANIRANJE U TURIZMU

Turistički sustav i organizacija

Planiranje turističkoga razvitka

Marketing u turizmu

6. TURISTIČKO POSLOVANJE

Poslovanje ugostitelja

Poslovanje putničkih agencija

Nacionalne i međunarodne turističke udruge.

1. DRŽAVNA UPRAVA U PODRUČJU TURIZMA

2. SUSTAV TURISTIČKIH ZAJEDNICA

3. BORAVIŠNE PRISTOJBE I ČLANARINE

4. UGOSTITELJSKA DJELATNOST

- Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

- Podzakonski akti za provedbu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

- Posebne uzance u ugostiteljstvu

5. TURISTIČKA DJELATNOST

Zakon o turističkoj djelatnosti

- pojam turističke djelatnosti, tko sve može obavljati turističku djelatnost

- putničke agencije (usluge putničke agencije, vrste putničkih agencija, poslovnice, voditelj poslovnice)

- turistički vodiči (pojam turističkog vodiča, odobrenje za pružanje usluga turističkog vodiča, obveze pri pružanju usluga turističkog vodiča, obveze putničkih agencija pri angažiranju turističkog vodiča, prestanak važenja odobrenja za pružanje usluga turističkog vodiča)

- turistički pratitelji (tko može biti turistički pratitelj, obveze turističkog pratitelja, obveze putničkih agencija pri angažiranju turističkog pratitelja)

- turistički animatori (pojam turističkog animatora, razlikovanje turističkog vodiča, turističkog pratitelja i turističkog animatora)

- turistički zastupnici (pojam turističkog zastupnika, tko može biti turistički zastupnik, ovlaštenja i poslovi turističkih zastupnika)

- podzakonski akti za provedbu Zakona o turističkoj djelatnosti

Zakon o obveznim odnosima - ugovori u turizmu

- ugovor o organiziranju putovanja

- posrednički ugovor o putovanju

- ugovor o alotmanu.

1. PODRUČJE HRVATSKE U PREDHISTORIJI I STAROM VIJEKU

Glavna predhistorijska nalazišta u našoj zemlji: predslavensko stanovništvo (Kelti, Iliri, Tračani); Grčka kolonizacija naše zemlje pod rimskom vlašću.

Dolazak Hrvata na Balkanski poluotok, odnos prema Francima i Bizantu; Primanje kršćanstva;

2. OSNUTAK HRVATSKE DRŽAVE

Hrvatska država za narodnih vladara, osnovna obilježja gospodarskog, društvenog i političkog razvitka.

Ulazak Hrvatske u državno-pravnu zajednicu s Mađarima;

3. PROVALA TURAKA I UGOVORNI ULAZAK HRVATA U HABSBURŠKU MONARHIJU

Osnutak, razvitak i značajke vojne granice; Hrvatske zemlje pod mletačkom i turskom vlašću; Otpor bečkom centralizmu, Zrinsko-Frankopanska urota;

Apsolutizam Marije - Terezije i Josipa II;

4. HRVATI U 19. STOLJEĆU

Napoleonove Ilirske provincije; Hrvatski narodni preporod; 1848. u Hrvatskoj (sazivanje I. građanskog sabora i njegove odluke, položaj bana i banskog vijeća, otpor prema Mađarima). Bachov apsolutizam, uvođenje općeg građanskog zakonika u Hrvatsku;

5. OBNOVA USTAVNOG ŽIVOTA I SABOR 1861.

Odluke i osnutak političkih stranaka; Austro-Ugarska i Hrvatsko-Ugarska nagodba; Hrvatska u nagodbenom razdoblju (Sabor, ban i banska vlada);

6. POLOŽAJ HRVATSKE TIJEKOM I. I II. SVJETSKOG RATA

Londonski ugovor iz 1915. godine, osnutak i politika Jugoslavenskog odbora. Formiranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba i njezin ulazak u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Hrvatska politika između dva rata, borba za ponovnu uspostavu hrvatske državnosti. Osnutak banovine Hrvatske;

Hrvati tijekom II. svjetskog rata, Nezavisna država Hrvatska i osnutak Federalne Hrvatske u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije. Ustavni položaj Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji.

1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ

Veličina, granice, geografski položaj, stanovništvo i ekonomska struktura stanovništva, nacionalni i vjerski sastav, političko uređenje.

2. OBILJEŽJA POVIJESNO-GOSPODARSKOG RAZVITKA I POLOŽAJ HRVATSKE U MEĐUNARODNOJ PODJELI RADA

3. OSNOVNA OBILJEŽJA MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH KRETANJA

Obujam međunarodnog turističkog prometa i njegova prostorna distribucija, receptivni turistički prostori svijeta, emitivni turistički prostori svijeta, položaj Hrvatske.

4. TURIZAM HRVATSKE

Povijesni aspekt razvoja turizma u Hrvatskoj, prednosti turističko-geografskog i geoprometnog položaja Hrvatske, prirodni i antropogeni turistički resursi Hrvatske, turističke regije Hrvatske.

5. TURISTIČKA REGIONALIZACIJA PROSTORA HRVATSKE

Jadranska turistička regija

Gorsko-planinska turistička regija

Panonsko-peripanonska turistička regija.

Jadranska turistička regija

Sjeverno hrvatsko primorje:

Istra, Kvarnersko primorje, Vinodolsko primorje, Velebitsko podgorje-primorje, Kvarnerski otoci;

Južno hrvatsko primorje:

Sjeverna Dalmacija (Zadarska turistička regija - otoci, uže kopneno primorje, Kotari, Bukovica i južno Velebitsko podgorje, Šibenska turistička regija - otoci, uže kopneno primorje, Zagora)

Srednja Dalmacija (Trogirsko turističko područje, Kaštelanska rivijera, Split, Poljička rivijera, Makarska rivijera, Srednje dalmatinski otoci, Zagora - Sinjska, Imotska, Vrgoračka krajina)

Južna Dalmacija (Dubrovačko primorje, poluotok Pelješac, veći Južno dalmatinski otoci, Dubrovački arhipelag - Elafitski otoci, donjo-neretvanski kraj)

Gorsko-planinska turistička regija

Gorski kotar

Lika

Panonsko-peripanonska turistička regija

Središnja Hrvatska:

Zagreb

Hrvatsko zagorje

Varaždinska podravina i Međimurje

Bilogorska podravina

Lonjsko-ilovska zavala

Sisačka posavina

Banovina

Karlovačko pokuplje i Kordun

Istočna Hrvatska:

Osijek

Baranja

Vinkovačko-vukovarski kraj

Srijem

Slavonska podravina

Slavonska posavina

Požeška kotlina

1. OPĆE OSOBINE HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE

Mediteranski kulturni krug i primorska Hrvatska; srednjoeuropski kulturni krug i kontinentalna Hrvatska; hrvatska kultura u europskom kontekstu.

2. UVODNI PREGLED KULTURNE BAŠTINE PO VRSTAMA SPOMENIKA KULTURE

- pojedine vrste nepokretnih i pokretnih spomenika kulture s naznakom osnovnih spomeničkih svojstava (što neku nekretninu ili pokretninu čini spomenikom kulture);

- urbane i ruralne povijesne cijeline - prepoznavanje kontinuiteta naselja u aktualnoj urbanoj matrici i širenju naselja (primjeri: Zadar, Split, Poreč, Dubrovnik, Zagreb, Osijek, Karlovac i dr.);

- integralne vrijednosti kulturne i prirodne baštine (primjeri: otoci Šipan, Mljet, Brijuni; Lonjsko Polje i dr.).

3. OSTALE VRSTE NEPOKRETNIH SPOMENIKA KULTURE

Kratki osvrt na oblikovne i konstruktivne karakteristike, kao i na izvorne funkcije ostalih vrsta nepokretnih spomenika kulture (u pojedinim primjerima, izvorne funkcije u odnosu na sadašnje namjene);

Pregledom obuhvatiti slijedeće vrste nepokretnih spomenika kulture:

- sakralni spomenici, s posebnim osvrtom na katedrale i samostanske cjeline,

- stambeni spomenici kulture, s posebnim osvrtom na značajne palače i dvorce,

- memorijalni spomenici kulture,

- fortifikacijski spomenici kulture,

- spomenici kulture javne namjene: upravne, reprezentativne, prometne i druge,

- industrijski spomenici kulture.

4. VRSTE POKRETNIH SPOMENIKA KULTURE S KRATKIM OSVRTOM NA NJIHOVE OBLIKOVNE I KONSTRUKTIVNE KARAKTERISTIKE

Vrednovanje pokretnih spomenika kulture u odnosu na značenje autora, stilska obilježja, odražavanje specifičnosti pojedine sredine i druge karakteristike. Prezentiranje pokretnih spomenika kulture:

a) u prostorima njihovog izvornog smještaja - inventari u crkvama, dvorcima, palačama i dr.;

b) u muzejima, galerijama i zbirkama, uz posebne napomene o vrstama muzejsko-galerijskih ustanova, zbirki ili kolekcija.

5. KULTURNA BAŠTINA PREDHISTORIJSKOG, ANTIČKOG I SREDNJOVJEKOVNOG RAZDOBLJA

Kulturna baština predhistorijskog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja (spomenici predhistorije, antike, romanike i gotike) na području Hrvatske. Najznačajniji primjeri nepokretne i pokretne baštine navedenih razdoblja s posebnim osvrtom na najznačajnije spomenike kulture starohrvatske kulturne baštine.

6. KULTURNA BAŠTINA RENESANSNOG I BAROKNOG STILSKOG RAZDOBLJA

Opće značajke stilskih razdoblja renesanse i baroka uz primjere koji na reprezentativan način predstavljaju pojedine vrste spomenika kulture tih razdoblja na području Hrvatske.

7. KULTURNA BAŠTINA XIX. I XX. STOLJEĆA

Opće značajke osnovnih stilskih pravaca uz primjere koji na reprezentativan način predstavljaju pojedine vrste spomenika kulture tih pravaca na području Republike Hrvatske.

8. OSNOVNE ZNAČAJKE ETNOGRAFSKE BAŠTINE

Materijalne i duhovne značajke etnografske baštine, uz pregled regionalnih specifičnosti tradicijskog graditeljstva, oblikovanja, korištenja upotrebnih predmeta, te folklora.

9. OSNOVNE ODREDBE ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Nacionalni parkovi i parkovi prirode, te zaštićene biljne i životinjske vrste u Hrvatskoj. Prirodoslovni muzeji i zbirke, zoološki vrtovi.

10. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA NA PROSTORU HRVATSKE KAO DIO TURISTIČKE PONUDE

Opće karakteristike stanja kulturne i prirodne baštine, odnos sustava zaštite i prezentacije kulturne baštine. Promidžba kulturne baštine u funkciji promidžbe turizma. Prostori, institucije i manifestacije (kulturna baština kao odraz kulture života i nacionalnog identiteta).

Ispit za provjeravanje kulture govorenja i pisanja kandidata koji se žele stručno osposobiti za turističke vodiče, sastoji se od dva dijela: pismenog i usmenog.

U pismenom dijelu ispita zadaje se tema iz hrvatskog kulturnog, znanstvenog ili političkog života. U pismenom radu kandidat treba prikazati da je savladao gramatičko-pravopisnu normu hrvatskog književnog jezika.

U usmenom dijelu ispita kandidat se može opredijeliti za interpretiranje jednog književnog, arhitektonsko-urbanističkog, kulturno-povijesnog ili likovnog sadržaja. Kandidat treba sažeto objasniti, protumačiti i interpretirati sadržaj za koji se opredijelio. Kandidat koji je odabrao interpretaciju književnog djela, može izabrati jedno od slijedećih ostvarenja:

1. August Šenoa: "Zlatarevo zlato"

2. Ante Kovačić: "U registraturi"

3. Ksaver Šandor Đalski: "Pod starim krovovima"

4. Eugen Kumičić: "Urota zrinsko-frankopanska"

5. Janko Leskovar: "Propali dvori"

6. Dinko Šimunović: "Alkar"

7. Josip Kozarac: "Mrtvi kapitali"

8. Vjenceslav Novak: "Posljednji Stipančići"

9. Antun Gustav Matoš: "Naši ljudi i krajevi"

10. Vladimir Nazor: "Veli Jože"

11. Miroslav Krleža: "Balade Petrice Kerempuha"

12. Ivo Vojnović: "Dubrovačka trilogija".

Kandidat mora pokazati da je pročitao i razumio književno djelo odnosno drugi sadržaj (arhitektonsko-urbanistički, kulturno-povijesni ili likovni) o kojem govori, a izraz mu mora biti gramatički, stilistički, akcentološki i leksički pravilan, odnosno u duhu ortoepske norme hrvatskog književnog jezika.

U usmenom dijelu ispita kandidat mora odgovarati i na pitanja iz: osnova hrvatskog jezika, osnova hrvatske književnosti,  osnova jezičnoga izražavanja i osnova medijske kulture.

1. OSNOVE HRVATSKOG JEZIKA

Jezik i priopćavanje (komunikacija) - pismo - govorni i pisani jezik - pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija) - naglasni sustav hrvatskoga književnog jezika - vrednote govornoga jezika - književni (standardni) jezik - pojam idioma - književni (standardni) jezik i dijalekti - glavne značajke kajkavskog i čakavskog dijalekta - pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih - tekstovi i funkcionalni stilovi standardnog jezika (književnoumjetnički, razgovorni, publicistički, administrativni i znanstveni) - neologizmi, arhaizmi, dijalektalizmi, žargonizmi, poetizmi, profesionalizmi, tuđice, barbarizmi - povijest jezika: od prvih pisanih spomenika do 20. stoljeća - glavna jezikoslovna djela (gramatike, rječnici, savjetnici, periodika, enciklopedistika) - glavni jezikoslovci i jezikoslovne institucije - reprezentativni hrvatski pisani spomenici.

2. OSNOVE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Povijest književnosti - književnost i povijest hrvatskog naroda - književnost i druge umjetnosti - epohe i razdoblja, stilovi i pravci - klasična i moderna književnost - usmena i pismena književnost - književni časopisi i središta - nacionalni običaji i blagdani u književnosti - književni regionalizam: geografija hrvatske književnosti - hrvatski putopis - reprezentativni pisci i djela - nacionalne književne institucije i spomenici.

3. OSNOVE JEZIČNOGA IZRAŽAJA

Pisano i govorno izražavanje - pisanje kao komunikacija - govorenje, neutralno i stilski markirano - važnost vrednota govornog jezika (intonacija, intenzitet, stanka, rečenični tempo, mimika i geste) - tekst, način oblikovanja teksta, vrste teksta - opis, raščlamba (analiza), tumačenje (interpretacija), monolog, dijalog, prikaz, sažetak, upućivanje (instrukcija) - stručno nazivlje i profesionalizmi - komunikacijski tekstovi: vijesti, obavijesti, oglas, reklama, molba, zahvalnica, čestitka, pozivnica, sažalnica - oblikovanje tekstova za medije: novinski, radijski, televizijski - govor: visoki, srednji i jednostavni stil - retorika i retorička pravila - voditeljstvo.

4. OSNOVE MEDIJSKE KULTURE

Pojam, vrste i povijest medija - kazalište: vrste i povijest, nacionalne kazališne manifestacije - film: vrste i povijest, nacionalne filmske manifestacije i institucije - radio i televizija - publicistika i grafička industrija (knjiga, novine, časopis, strip, katalog, letak, plakat...; povijest knjige i tiskarstva; biblioteke i knjižnice: nacionalne, regionalne, gradske; priprema teksta za tisak - izložbe i sajmovi - informatika, bibliotekarstvo, arhivistika - mediji i konkurencija.

Pri provjeravanju znanja iz stranog jezika, turistički vodič mora pokazati da je strani jezik svladao do te mjere da se njime potpuno samostalno služi u cilju:

a) komuniciranja s turistima na opće teme,

b) davanje turistima informacija u okviru profila turističkog vodiča.

Ispit iz stranog jezika obuhvaća:

1. Razgovor u trajanju od 10 minuta. Razgovor treba organizirati tako da se prethodno kandidat pripremi na osnovi zadane situacije. Situacija je razrađena pismeno na stranom jeziku i kandidat je bira kao i u drugim predmetima.

U tijeku razgovora, kandidat mora pokazati da korektno i tečno vlada stranim jezikom, da ima pravilnu intonaciju i ritam rečenice, te vokabular koji mu omogućava stilski dotjerani jezični izraz.

2. U budućoj djelatnosti, turistički vodič treba vladati isto tako dobro i informacijama s područja političkog i gospodarskog sustava, povijesti, povijesti umjetnosti, arhitekture itd., pa stoga na ispitu kandidat treba izraditi natuknice na kojima će razraditi svoje izlaganje na stranom jeziku. Kako bi ispit bio što više usmjeren prema praksi, treba koristiti razne itinerere, turističke programe i prospekte. Za pripremu izlaganja kandidatu je osigurano 10-15 minuta, a vrijeme izlaganja ovisi o sadržaju.