O planu

Pandemija uzrokovana koronavirusom koja je 2020. iznenada pogodila svijet, pa tako i Europu, izazvala je najveću gospodarsku krizu još od doba Drugog svjetskog rata. Kako bi države članice Europske unije što prije izišle iz te situacije i stvorile temelje za još otpornija društva i održivija gospodarstva, Europska komisija, Europski parlament i europski lideri u veljači 2021. postigli su dogovor o uspostavi posebnog Mehanizma za oporavak i otpornost. Prva je svrha tog paketa vrijednog 1,8 bilijuna eura ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa, ali i učiniti gospodarstvo održivijim i otpornijim, a društvo spremnije na izazove i nove prilike.
 
Kako bi iskoristile dio sredstava osiguranih Mehanizmom za oporavak i otpornost, države članice trebaju pripremiti vlastiti plan za oporavak i otpornost, koji je akcijski plan projekata, mjera i reformi.
 
Uzimajući u obzir glavne ciljeve Mehanizma, u pripremi hrvatskog Plana oporavka i otpornosti, Vlada je posebnu pozornost pridala reformama i investicijama, osobito onima koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju, koje su okosnica Plana.
 
Mjere i aktivnosti Plana pridonijet će postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, kao i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Hrvatske.



Hrvatska je za svoj Plan u okviru Mehanizma osigurala financijska sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi eura) od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna (3,6 milijardi eura) povoljnih zajmova.

U fokusu Plana su mjere koje podupiru jačanje okvira za istraživanje, razvoj i inovacije, te politike za sljedeću generaciju, u čijem su fokusu djeca i mladi. Povrh navedenoga, s obzirom na uzroke i posljedice zadnje krize, Planom će se pružiti potpora aktivnostima vezanim za jačanje otpornosti zdravstvenog sustava za izazove u budućnosti.

Turizam

Turizam je jedan od sektora koji je najviše pogođen COVID-19  krizom, a svi znamo koliko je turizam važan za hrvatsko gospodarstvo. Stoga je Vlada RH inzistirala da turizam bude dio ovoga plana.


Više od 95% sredstava namijenjeno sustavu, odnosno dodjeli bespovratnih sredstava

Od svih sredstava cijelog Plana, 2/3 je usmjereno na investicije, a 1/3  na reforme, a u dijelu namijenjenom za turizam za investicije je planirano 96% raspoloživih sredstava.

Reformske procese provest će Ministarstvo turizma i sporta u suradnji sa turističkim sektorom i znanstvenom zajednicom, a za to su također planirana potrebna sredstva.



Minimalno 60% namijenjeno izravno ulaganjima u privatni sektor.

Osim toga, dio sredstava namijenjen ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu mogu koristiti poduzetnici u okviru javno-privatnog partnerstva.

Ciljevi:
  • povećati otpornost i održivost turističkog sektora kroz zelenu i digitalnu tranziciju,
  • doprinijeti oporavku turističkog sektora od krize uzrokovane pandemijom COVID-19,
  • Povećati dodanu vrijednost i neizravne učinke turizma.

Preduvjet za ostvarenje tog cilja je reforma sustava upravljanja razvojem održivog turizma, odnosno uspostavom okvira za upravljanje razvojem održivog turizma.

Upravljanje je usmjereno ravnomjerno ka ekonomskoj, okolišnoj i društvenoj održivosti turizma:
  • ekonomska održivost – poslovanje koje ne ugrožavajući druge dvije sastavnice održivosti, ima očekivani prihod, rezultate i razvojni smjer,
  • društvena održivost – doprinos boljitku lokalnog stanovništva, djelatnika, gostiju i ostalih dionika,
  • okolišna održivosti – očuvanje okoliša i prirode kao osnovnih resursa turističke ponude Hrvatske, primjerice kroz primjenu načela kružnog gospodarstva i drugo.
 
Reforma koja se u okviru aktivnosti NPOO-a provodi je uspostava organizacijskog i pravnogsveobuhvatnog i učinkovitog okvira za upravljanje razvojem turizma.

Ovom reformom će se uspostaviti alati upravljanja koji će omogućiti usmjeravanje ciljane aktivnosti ka održivosti turizma na svim razinama.

Ministarstvo je već pokrenulo izradu Strategije održivog razvoja turizma do 2030. godine i Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine , a po prvi put će se provesti i Strateška procjena utjecaja na okoliš.



Osim reforme, drugi važan dio Plana su i investicije koje služe operacionalizaciji reforme i usmjerene su postizanju zacrtanih ciljeva

Kroz Potkomponentu 1.6. nalaze se 3 investicije za koje su planirane dodjele bespovratnih sredstava putem javnih poziva:
  • za Investiciju I.1. – ulaganje u javnu turističku infrastrukturu 930.000 kn;
  • za Investiciju I.2. Ulaganje u turističku infrastrukturu privatnog sektora 1.250.000.000. kn;
  • za Investiciju I.3. Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održivi turizam 10.000.000 kn i
  • za Podkomponentu c 2.3. Digitalizacija turizma i sporta 51.000.000 kn.
Rok korištenja sredstava do 2026. godine.

Projekti će morati udovoljavati sljedećim kriterijima:
  • povezanost s reformom
  • doprinos zelenoj tranziciji, u skladu s NRS i Zelenim planom za Europu
  • usklađenost s Uredbom EU-a 2021/241- načelo „ne nanosi štetu“
  • doprinos ciljevima Uredbe (EU) br. 2020/852. - EU taksonomije o održivim financijama
  • integrirane intervencije koje mogu smanjiti klimatske utjecaje
  • zadovoljavanje uvjeta propisanih Zakonom o zaštiti okoliša i drugih propisa okoliša i prirode
  • Implementacija načela održivog razvoja i biti primjer izvrsnosti održivog dizajna, kao i održivih tehnoloških rješenja